Hrvatski izvoz u prošloj godini započeo je oporavak, no ni uz 18,2-postotni rast nije još dosegnuo razinu iz predkrizne 2008. godine. Tada je po podacima Državnog zavoda za statistiku bilo izvezeno 9,6 milijardi eura, dok je tijekom 2010. na inozemna tržišta plasirano roba u vrijednosti od 8,9 milijardi eura (64,9 milijardi kuna).

Uvoz je, s druge strane, na kraju godine pao za ukupno 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, te je iznosio 15,1 milijardu eura (110,2 milijarde kuna), a njegova pokrivenost izvozom bila je 58,9 posto, što je najviša razina u posljednjem desetljeću. U 2009. taj je omjer iznosio 49,5 posto.Na tradicionalno glavnom tržištu Europske unije izvoz je veći za 19 posto, ali je za 400-njak milijuna eura ostao ispod rekordnih 5,8 milijardi eura iz 2008. Od 27 članica EU, Hrvatska je uspjela povratiti razinu izvoza na onu prije krize samo u pet zemalja, i to onih koje je kriza najviše pokosila poput Grčke i Španjolske, te u Slovačkoj i Belgiji, a najdinamičniji skok u izvoznoj statistici bilježi se u odnosima s Luksemburgom – od gotovo četiri tisuće posto.S Luksemburgom je Hrvatska dosad u pravilu imala vrlo nisku robnu razmjenu, na razini od primjerice tri milijuna eura u 2007., godinu kasnije 5 milijuna, a s rastom se nastavilo i 2009. kada je izvezeno 6 milijuna eura.

No, prošle godine na luksemburško tržište izvoz je premašio 239 milijuna eura i tu zemlju po prvi puta uveo na listu deset najvećih hrvatskih izvoznih tržišta. Premda iz statističkog pregleda nije moguće iščitati kojim se to izvoznim poslovima otvorilo luksemburško tržište, po svemu sudeći radi se o izvozu brodova iz hrvatskih škverova za inozemne naručitelje koji su u Luksemburgu registrirali tvrtke. Sličan izvozni skok bilježi se i u odnosima s Gibraltarom (sa 2 milijuna iz 2009. na 66,8 milijuna eura u 2010.), te Bermudima (sa 41 na 93 milijuna eura), Maršalovim otocima (s 0,3 na 90 milijuna eura), te Kajmanskim otocima (s 0,1 na 67 milijuna eura). Jasna Belošević Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, za Poslovni dnevnik je ocijenila je da, dok na uvid ne dobije detaljnije obrađene podatke DZS-a za prošlu godinu, može “samo pretpostaviti da se kod većeg broja navedenih manjih zemalja radi o izvozu brodova, odnosno raznih vrsta plovila”.

Zahvaljujući brodogradnji, prema njezinim ocjenama, ostvaren je zapravo i najveći dio rasta izvoza u 2010. Brodogradnja, odnosno proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava pod kojima se taj sektor statistički evidentira, lani je povećao izvoz za čak 80 posto, te je sa 657,6 milijuna eura u 2009. lani uspio preći brojku od 1,18 milijardi eura. Pitanje na koje zasad nitko od analitičara i gospodarstvenika ne želi iznositi javne procjene jest što će s hrvatskim izvozom biti u ovoj godini i kakav trend se može očekivati, budući da su poslovi preostali za realizaciju hrvatskim škverovima kao i dalje najsnažnijim pokretačima izvoza bitno reducirani. Osim škverova izvoz je povećan i u području nafte i naftnih derivata, metalnih ruda i metalnog otpada, pri čemu direktorica Centra za makroekonomske analize HGK-a skreće pozornost da je metalni otpad vrlo značajan izvozni proizvod Hrvatske, te medicinskih i farmaceutskih proizvoda i umjetnih gnojiva.

Među zemljama, kojima je plasman upravo umjetnih gnjojiva uz još neke proizvode poput transformatora, potaknuo lanjski izvozni skok jest primjerice Nigerija, u koju je izvoz u godinu dana s 39 skočio na 108 milijuna eura. Od novih tržišta lani se istaknuo i Libanon (rast s jednog na 52 milijuna eura), a snažan rast bilježi i izvoz u Hong Kong (s 3,6 na 43 milijuna eura). U susjednim zemljama izvoz se oporavlja, posebice u BiH, dok je najveći skok ostvaren na tržištu Albanije. Izvoz u Srbiju je i lani nastavio padati i dosegnuo je tek 349 milijuna eura, oko 13 posto manje nego 2009., dok se među članicama EU oporavak ne postiže u izvozu u Veliku Britaniju i Francusku.

Ekonomski Institut

Oporavak slijedi, ali sporiji od očekivanog
Premda su se u trećem tromjesečju prošle godine pojavile naznake izlaska iz recesije, još je prerano govoriti o oporavku koji bi mogao započeti tek u prvoj polovici ove godine, najnovija je prognoza zagrebačkog Ekonomskog instituta. No i kad napokon krene, oporavak će biti sporiji od očekivanog te će u 2011. dosegnuti 1,3 posto, a godinu kasnije 2,4 posto. Uzlazni trend u početku će se temeljiti na rastu osobne potrošnje, a iduće godine faktor rasta bit će investicije zbog pristupanja EU. U iduće dvije godine ekonomiju čeka relativno nizak deficit platne bilance od 3 posto, ali i postupni rast prosječne inflacije: sa 1,1 posto u 2010. ove godine rast će na 2,3 posto, a 2012. dosegnut će godišnji prosjek od 2,7 posto.
(A. Blašković)

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo