U posljednjem kvartalu HBOR je odobrio 1,8 mlrd. kuna kredita.
Pola godine nakon što je kormilo preuzeo Vladimir Kristijan, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) rekapitulira prve rezultate pojačanog kreditiranja: u posljednjem kvartalu odobreno je 1,8 milijardi kuna, pri čemu je najvećim dijelom riječ o izravnom financiranju.
(Ne)preuzimanje rizika
Pola godine nakon što je kormilo preuzeo Vladimir Kristijan, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) rekapitulira prve rezultate pojačanog kreditiranja: u posljednjem kvartalu odobreno je 1,8 milijardi kuna, pri čemu je najvećim dijelom riječ o izravnom financiranju.
(Ne)preuzimanje rizika
“Oko 60 posto odobrenih kredita odnosi se na direktno financiranje. Brojka nam je bitna jer se odnosi na investicijske kredite koji daju najveći učinak na ekonomiju, radna mjesta i rast”, kaže čelnik banke Vladimir Kristijan.
Uglavnom je riječ o zajmovima turističkim tvrtkama, potom za financiranje investicijskih projekata, zaštitu okoliša, EU projekte, kao i segment malih i srednjih tvrtki.
“Važno je da smo pokrenuli trend većeg izravnog financiranja tvrtki, što je u ovom trenutku nužno zbog stanja na cijelom bankarskom tržištu i (ne)preuzimanja rizika”, dodaje.
Ambiciozni plan
Dok banke na valu razduživanja privatnog sektora bilježe neto pad kredita prema tvrtkama od tri posto, neto portfelj izravnih plasmana razvojne banke porastao je šest posto, a udio izravnog kreditiranja u novim odobrenjima u cijeloj 2014. dosegno je 44 posto. S realizacijom od 5,1 milijardu kuna prebačen je plan novih kredita u prošloj godini.
Ambiciozne su i projekcije za ovu godinu jer se od razvojne banke očekuje šest milijardi kuna financijske injekcije u gospodarstvo. Siječanj i početak veljače zasad idu po planu pa će, kad se podvuče crta, u ta dva mjeseca biti realizirano oko 250 milijuna kuna zajmova. Još 400-tinjak milijuna kuna zahtjeva doguralo je do faze završne analize, dok je oko 2,5 milijardi kuna u obradi. Jači val odobrenja očekuje se u drugoj polovici godine, posebno kad su posrijedi EU projekti, s obzirom na to da se početkom godine tek otvaraju natječaji.
“Naš glavni cilj u idućem razdoblju je uspostavljanje potpore u vidu novih proizvoda i preuzimanja rizika kod izvoznika, malih i srednjih tvrtki te EU projekata. Naglasak ćemo staviti na intenziviranje edukacija poduzetnika na terenu da bi shvatili potrebe tvrtki i omogućili razvoj novih proizvoda”, kaže Vladimir Kristijan.
Preduga obrada
Osim proaktivnijega pristupa realnom sektoru, u razvojnoj banci u tijeku je sveobuhvatna rošada internih procesa koji trebaju povećati efikasnost.
Uvodi se direkcija financijskog nadzora za bolju kontrolu namjenskog trošenja kredita, pojednostavljuje kreditna aplikacija te kadrovski ojačava segment analize. Glavni izazov i dalje je vrijeme obrade kreditnih zahtjeva, koje je u poslovnim bankama višestruko kraće, te administrativne prepreke, no napredak je primjetan.
Da razvojna banke može i mora držati korak s privatnim sektorom s kojim je neodvojivo isprepletena, ilustrira novost koja očekuje zaposlenike. Da bi se stimulirao proaktivni pristup, do kraja ožujka uvode se ciljevi za svakog od njih, za što uskoro kreću edukacije na svim menadžerskim razinama. Ciljevi neće biti samo slovo na papiru, za što će motivacija biti i mogućnost nagrađivanja, ali i penalizacije. v
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ovo ima smisla, nema napretka bez kredita s niskom kamatom
Ima masa primjera kada se gospodarstvo snazno razvijalo usprkos visokim kamamtama. Recimo Kina i Indija imaju puno vise kamate od recimo Japana i puno vise stope rasta. Japan vec 20 godina ima vrlo niske kamate i nikakav rast.
Ono cega sigurno nema bez niskih kamata je dislokacija kapitala i posljedicno krah gospodarstva.
[/quote]
govorim o Hrvatskoj i ovome trenutku, naše gospodarstvo koje nije konkurentno nikome u okolici, a naročito svijetu, ne može se pokrenuti visokim kamatama, taj dio smo prošli i nije nam godilo
ovo ima smisla, nema napretka bez kredita s niskom kamatom
Ima masa primjera kada se gospodarstvo snazno razvijalo usprkos visokim kamamtama. Recimo Kina i Indija imaju puno vise kamate od recimo Japana i puno vise stope rasta. Japan vec 20 godina ima vrlo niske kamate i nikakav rast.
Ono cega sigurno nema bez niskih kamata je dislokacija kapitala i posljedicno krah gospodarstva.
Konacno suvisli pristup
ovo ima smisla, nema napretka bez kredita s niskom kamatom
Uključite se u raspravu