Ako se u Hrvatskoj želi dostići vrlo ambiciozan cilj da se 20 posto energije proizvodi iz obnovljivih izvora eneregije (OIE), za razliku od sada skromnih nešto iznad 10 posto, potrebno je kao i u drugim zemljama uskladiti brojne procedure, zakonsku regulativu, prostorne planove i suradnju svih dionika, što je u Hrvatskoj još u začetku.

Istaknuto je to na današnjoj završnoj konferenciji projekta "Lokalni energetski razvoj – prilika za održivost", čiji je nositelj Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP).

Konferencija je okupila stotinjak predstavnika regionalne i lokalne vlasti te organizacije civilnog društva i udruge koje se bave zaštitom okoliša, održivim razvojem, energetikom i druge kojima je voditeljica OIE-a u EIHP-u Branka Jelavić kazala i da hrvatski građani pokazuju veliki interes i podršku prema OIE, što je i strateški prioritet održivog razvoja, ali da različiti primjeri iz Hrvatske pokazuju da i dalje postoji niz prepreka za taj razvoj.

Kazavši da se u zadnje vrijeme gotovo sve energetske studije vežu za OIE i energetsku učinkovitost, Jelavić je dodala i kako se nada ubrzanju aktivnosti na izradi novog zakona o OIE, što bi trebalo donijeti i porastu korištenja tih izvora u Hrvatskoj.

Provođenje projekata REPAM (Renewable Energy Policies Advocacy and Monitoring) ili "Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih za obnovljive izvore energije/Lokalni energetski razvoj – prilika za održivost" bilo je izuzetno važno i jer je okupio dionike na gotovo svim razinama i u svih 20 hrvatskih županija, za koje su izrađene i zasebne studije o njihovim potencijalima OIE-a, istaknuo je voditelj tog projekta u EIHP-u Dražen Jakšić.

Time je i ostvaren glavni cilj projekta jačanje kapacitete udruga za sudjelovanje u procesima odlučivanja na području energetike i posebno u zagovaranju OIE kao održivih energetskih rješenja, a pridonio je i izgradnji partnerske platforme i osnaživanju dijaloga između vlasti, organizacija civilnog društva i udruga za razvoj OIE-e jer je prije početka projekta utvrđeno uz ostalo da oko OIE-a u Hrvatskoj nema dovoljno multisektorskog dijaloga, kao ni da regionalne i lokalne razine nemaju strategije razvoja OIE-a.

Nakon dvogodišnjih aktivnosti, koliko je trajao projekt, utvrđeno je i da su potrebna detaljnija istraživanja, sustavna planiranja razvoja OIE-a i dijaloga oko toga na svim, posebno regionalnim i lokalnim razinama, što je i trend u EU, a onda će biti lakše doći i do investicija, upozorio je Jakšić.

Dodao je i da su partneri EIHP-u u tom projektu bili Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba te FOCUS – društvo za sonaraven razvoj iz Ljubljane, a surađivali su i s brojnim udrugama, pojedincima te lokalnom vlašću i investitorima.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Trajanje projekta je bilo od 1. ožujka 2011. do 1. ožujka 2013., vrijednost mu je 218.700 eura, što je u 95 postotnom iznosu financirala EU u sklopu programa IPA 2008.

U sklopu projekta izrađen je i priručnik "ZA obnovljive izvore energije" namijenjen udrugama i građanima.