S koalicijskim partnerom trenutačno obilazi Hrvatsku, a s predizbornih skupova poručuje kako će joj u fokusu biti i očuvanje hrvatskog sela i razvoj poljoprivrede, navodi Večernji list.

– Stalo mi je da se stanovnike sela pita što njima treba da ostanu živjeti na selu, da se poljoprivrednike pita što njima treba da i dalje nastave proizvoditi hranu – rekla je Petir, koja u pohodu na EU parlament još jednom računa na preferencijalne glasove koji su je tijekom prvog europskog mandata 2014. – 2019. doveli do cilja s čak 42.683 glasova građana.

I dalje dobro zarađuje

Nova imovinska kartica Marijane Petir: Koliko je morala odvajati da bi došla do 700.000 eura?

Nezavisna zastupnica

Petir objasnila ušteđevinu od 5,2 milijuna kuna: “Nikad nisam imala kredit”

Po struci je profesorica biologije i teologinja, a ranije je poznata kao aktivistkinja ekološke udruge koja se bori protiv širenja GMO-a. Njezin dugogodišnji politički rad je otpočeo u Račanovoj vladi nakon 3. siječnja 2000. godine, kad je postala glasnogovornica HSLS-ovog ministra zaštite okoliša Bože Kovačevića, a obnašala je potom i funkcije glasnogovornice Tomčićevog HSS-a te glasnogovornice izbornog stožera Stipe Mesića, u kampanji za drugi mandat šefa države. U Hrvatski je sabor ušla 2002., sa svega 26 godina i to sa zajedničke liste HSS-a i HSLS-a, čime je postala najmlađa zastupnica na Markovom trgu. U siječnju 2008. ponovo je izabrana u Sabor te postaje predsjednica Kluba zastupnika HSS-a, ali je u srpnju 2009. smijenjena s te dužnosti jer je jedina glasala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije, promovirajući generalne stavove većih vjerskih zajednica u Hrvatskoj koje su u zakonu prepoznale promicanje homoseksualnosti.

Petir je u Saboru ostala kao zastupnica do 2011., no na sljedećim izborima nije osvojila mandat i posvetila se Županijskoj organizaciji HSS-a Sisačko-moslavačke regije koju je vodila, bila je i dožupanica, a istodobno i potpredsjednica HSS-a. U to vrijeme vodila je i Ured za socijalni nauk Crkve Sisačke biskupije, a kao predstavnica Hrvatske biskupske konferencije postaje i vanjski član saborskog Odbora za ljudska prava i manjine, što je tada izazvalo velike prijepore. Uskoro je ponijela ”titulu” homofoba desetljeća na LGBT Prideu u Zagrebu 2011. godine. Potom djeluje u Saboru kao članica Odbora za ljudska prava u svojstvu predstavnice Katoličke crkve, a 2014. je s kandidacijske liste HDZ-a i HSS-a po prvi put izabrana i za zastupnicu u EU parlamentu.

Ondje je dobila EU Oscara kao najbolja europska zastupnica za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo kojeg dodjeljuje The Parliament Magazine. Kao prva zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir dobila je u Washingtonu nagradu za prijateljstvo Ujedinjene makedonske dijaspore (UMD) za podršku Makedoniji na njenom euro-atlanskom putu.

Aktivna je i u civilnom društvu, kao voditeljica i glasnogovornica antinuklearne kampanje u Hrvatskoj kojom je spriječena izgradnja odlaglišta nuklearnog otpada u Moslavini i voditeljica kampanje koja je rezultirala proglašavanjem Hrvatske državom slobodnom od GMO-a. Kako navodi na svojoj web stranici, u svom se političkom i javnom radu zalaže za razvoj ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i za zaštitu tradicionalnih, kršćanskih i općeljudskih vrijednosti. Godinama je zagovarala i zabranu rada nedjeljom.

U rujnu 2020. godine prvi put se spominje njezina poveća imovina. Naime, tada je prijavila štednju od 5.2 milijuna kuna, a Petir je štednju raspodijelila u kune i eure pa tako ima 811.975 kuna i 590.000 eura. Valja naglasiti da je u Europskom parlamentu mjesečno zarađivala 8700 eura bruto, a nakon svih davanja i poreza, ostajalo joj je oko 4500 eura. Uz plaću, eurozastupnici imaju pravo i na dnevnice koje iznose oko 300 eura. U sabor je došla na neto plaću od 17.510 kuna.

Početkom prošle godine tijekom gostovanja u emisiji HRT-a “Nedjeljom u 2” ponovno je privukla pažnje javnosti podacima o prilično frapantnoj ušteđevini, kada je voditelju Aleksandru Stankoviću otkrila da posjeduje oko 700 tisuća eura ušteđevine. Tumačeći u to vrijeme kako je uspjela na stranu staviti toliki novac, pojasnila je kako njezini izvori prihoda ne potječu samo iz blagajne Europarlamenta.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

– Nikad nisam imala kredit i živim u roditeljskoj kući, te nemam nekretnina dok ih mnogi moji kolege imaju. I tu nije riječ samo o prihodima iz Europskoga parlamenta, nego o plodovima mojega 20-godišnjeg rada – poručila je tada javnosti zastupnica Petir. No, samo nekoliko dana kasnije, predala je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa novu imovinsku karticu. Štednja koju je prijavila iznosila je 285 tisuća eura, znatno manje od iznosa otkrivenog u televizijskoj emisiji, a razlog bi mogao biti u stanu koji je prvi puta unijela u popis imovine.

Do stana u Zagrebu veličine 81,28 četvornih metara, procijenjenog na 337.204 eura, došla je “kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada” ili, u prijevodu, kupila ga je od svoje plaće, kao i garažu u vrijednosti 53.317 eura. 

No, Petir se ovom kupnjom, na koju je otišlo više od pola njezine ušteđevine, smjestila među hrvatsku elitu. Riječ je o stanu na elitnoj zagrebačkoj lokaciji čime je skrenula pozornost na kompleks u kojem su stanovi s možda i najskupljim “kvadratima” u metropoli. Riječ je o projektu koji je nazvan Park Kneževa zbog imena ulica između kojih se nalazi, smještenom uz Branimirovu cestu, nedaleko od glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu. Tvrtka VMD je tu izgradila oko deset tisuća četvornih metara stambenih prostora, a unatoč visokim cijenama, liste čekanja su bile dugačke i stanovi su bili rezervirani daleko prije nego su prvi stanovi izgrađeni. Prema riječima potencijalnih kupaca u razgovoru s novinarom 24sata, cijene variraju ovisno o položaju stanova, ali su se kretale iznad pet do šest tisuća eura po četvornom metru. Njezini novi susjedi su poznati vlasnici tvrtki, odvjetnici, direktori, menadžeri, a svakako najpoznatiji među njima je izbornik nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, ali i nogometaši Milan Badelj, Andrej Kramarić i Igor Bišćan.

S prelaskom na euro, početkom prošle godine, Marijana Petir je u svojoj posljednjoj imovinskoj kartici prijavila plaću u iznosu 2450 eura i 26 centi. Uspije li se na predstojećim EU izborima s posljednjeg mjesta na HDZ-ovoj listi po drugi put dokopati Europskog parlamenta, saborsku će plaću ponovno zamijeniti puno unosnijom.