Iznadprosječnu neto plaću u Hrvatskoj ostvaruje trećina zaposlenih u pravnim osobama, a nešto više od 59 posto prima mjesečne plaće u iznosima od 1900 do 4500 kuna.
Manje od 1900 kuna, prema podacima koje je upravo objavio Državni zavod za statistiku, prima 7,4 posto zaposlenih u pravnim osobama, a najviše plaće, one iznad osam tisuća kuna mjesečno, zarađuje 5,2 posto zaposlenih. Plaću između pet i šest tisuća kuna prima 11,4 posto zaposlenih, a nešto više od 10 posto zarađuje između četiri i četiri i pol tisuće kuna. Podaci se iz tog novog istraživanja državne statistike odnose na zaposlene koji su ostvarili puni fond radnog vremena, odnosno najmanje 160 i najviše 200 plaćenih sati rada, neovisno o tomu jesu li svi sati ostvareni u punom radnom vremenu ili izvan njega. Inače, podaci koje su koristili statističari odnose se na plaće isplaćene za lanjski ožujak. Gledano prema djelatnostima, najviše plaće, iznad osam tisuća kuna neto, ostvaruje najviše zaposlenih u pravnim osobama koje se bave istraživanjem i razvojem gdje takve plaće prima 19 posto zaposlenih, a jednak udjel je i onih koji ostvaruju između šest i osam tisuća kuna. Nešto manje od 15 posto ima plaću između pet i šest tisuća kuna. Slični su omjeri i u financijskom sektoru, odnosno u osiguranju i mirovinskim fondovima, u financijskom posredovanju te u duhanskoj proizvodnji. Najviše udjele zaposlenih koji primaju između pet i šest tisuća kuna te šest i osam tisuća kuna ima sektor proizvodnje koksa i naftnih derivata – u prvom spomenutom “platnom razredu” je 26,6 posto zaposlenih, a u drugome 29,5 posto. Visok je udjel i onih koji ostvaruju više od osam tisuća kuna, gotovo 14 posto.
Obrtnuti odnosi, pak, vrijede u proizvodnji odjeće, u kojoj čak 36,6 posto zaposlenih mjesečno primi neto plaću manju od 1900 kuna, a ukupno 73,5 posto zaposlenih u toj radnointenzivnoj branši ostvaruje plaću manju od 2500 kuna. Manji od jednog postotnog poena udjeli su zaposlenih s višim platnim razredima. Slični su odnosi i u proizvodnji tekstila i obuće te u preradi drveta.
U Hrvatskoj manje od 1900 kuna mjesečno prima 7,4 posto zaposlenika
Iznadprosječnu neto plaću u Hrvatskoj ostvaruje trećina zaposlenih u pravnim osobama, a nešto više od 59 posto prima mjesečne plaće u iznosima od 1900 do 4500 kuna.
Manje od 1900 kuna, prema podacima koje je upravo objavio Državni zavod za statistiku, prima 7,4 posto zaposlenih u pravnim osobama, a najviše plaće, one iznad osam tisuća kuna mjesečno, zarađuje 5,2 posto zaposlenih. Plaću između pet i šest tisuća kuna prima 11,4 posto zaposlenih, a nešto više od 10 posto zarađuje između četiri i četiri i pol tisuće kuna. Podaci se iz tog novog istraživanja državne statistike odnose na zaposlene koji su ostvarili puni fond radnog vremena, odnosno najmanje 160 i najviše 200 plaćenih sati rada, neovisno o tomu jesu li svi sati ostvareni u punom radnom vremenu ili izvan njega. Inače, podaci koje su koristili statističari odnose se na plaće isplaćene za lanjski ožujak. Gledano prema djelatnostima, najviše plaće, iznad osam tisuća kuna neto, ostvaruje najviše zaposlenih u pravnim osobama koje se bave istraživanjem i razvojem gdje takve plaće prima 19 posto zaposlenih, a jednak udjel je i onih koji ostvaruju između šest i osam tisuća kuna. Nešto manje od 15 posto ima plaću između pet i šest tisuća kuna. Slični su omjeri i u financijskom sektoru, odnosno u osiguranju i mirovinskim fondovima, u financijskom posredovanju te u duhanskoj proizvodnji. Najviše udjele zaposlenih koji primaju između pet i šest tisuća kuna te šest i osam tisuća kuna ima sektor proizvodnje koksa i naftnih derivata – u prvom spomenutom “platnom razredu” je 26,6 posto zaposlenih, a u drugome 29,5 posto. Visok je udjel i onih koji ostvaruju više od osam tisuća kuna, gotovo 14 posto.
Obrtnuti odnosi, pak, vrijede u proizvodnji odjeće, u kojoj čak 36,6 posto zaposlenih mjesečno primi neto plaću manju od 1900 kuna, a ukupno 73,5 posto zaposlenih u toj radnointenzivnoj branši ostvaruje plaću manju od 2500 kuna. Manji od jednog postotnog poena udjeli su zaposlenih s višim platnim razredima. Slični su odnosi i u proizvodnji tekstila i obuće te u preradi drveta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu