Prodaja knjiga u Hrvatskoj je od 2009. godine do danas u Hrvatskoj pala između 35 i 40 posto i stanje u sektoru je alarmantno. Riječ je o lancu u kojem je izravno i neizravno zaposleno oko 13 tisuća ljudi od autora, izdavača, zaposlenih u tiskarama, prevoditelja, trgovaca i niza drugih djelatnika. Stoga je udruženje Knjižni blok, koje okuplja male i srednje ali, kako ističu, važne hrvatske izdavače knjiga, ovih dana poslalo alarmantno pismo nadležnima – od Vlade, Sabora, Predsjednika RH do resornih ministarstava – u kojem upozoravaju da su naklade knjiga na povijesnom minimumu – jednake su ili manje no što su bile u vrijeme Ljudevita Gaja! Ono po čemu se najnovija incijativa Knjižnog bloka razlikuje od dosadašnjih je da se ne želi ostati samo u okvirima traženja novca od Ministarstva kulture već zahtijevaju da ih se shvati kao ozbiljan gospodarski sektor, pa u skladu s time da onda i dobiju tretman poput ostalih poduzetnika u državi.

Raste nelikvidnost
“Naklade su pale dramatično, prosječna je oko tisuću primjeraka i to kod hitova. Tražimo da naše probleme razmotre u Ministarstvu gospodarstva te u Ministarstvu poduzetništva i obrta. Nakladništvo je za bankare rizična djelatnost. Ne možemo dobiti kamate niže od osam do devet posto i stoga nam treba podrška i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Obrtaj knjiga je vrlo spor, traje od 18 pa do 24 mjeseca, a nelikvidnost raste i produljuju se rokovi plaćanja”, kaže Seid Serdarević, vlasnik izdavačke kuće Fraktura, koja je članica Knjižnog bloka. Zbog nepostojanja kvalitetne statistike tržišta knjiga (branša se dijelom stavlja čak pod drvnu industriju), teško je procijeniti njegovu financijsku vrijednost. Serdarević kaže da bi to moglo biti između dvije do tri milijarde kuna godišnje ako se računaju svi involvirani: od tiskara do knjižara. “Potpore koje nakladnici dobiju preko Ministarstva kulture su oko 50 milijuna kuna što je kao pola budžeta zagrebačkog HNK. No, nama sad trebaju kvalitetni nacionalni projekti koji će pomoći sektoru. U protivnom, dobar dio izdavača će se ugasiti”, upozorava Serdarević. Nenad Bartolčić, direktor i suvlasnik Modernih vremena i predsjednik Knjižnog bloka, uz krizu i ulazak ‘remetilačkih faktora’, poput koncerna Agrokor na tržište knjiga, upozorava i na dosadašnju neorganiziranost ceha.

Damping cijene
“Da smo bili bolje organizirani možda smo mogli bolje reagirati u trenutku kad su Znanje i Tisak Media krenuli s damping cijenama”, ističe Bartolčić. Glavni zahtjev Knjižnog bloka je da se do kraja travnja oformi radno tijelo u kojem bi sjedili predstavnici svih za sektor važnih ministarstava, pogotovo ovih gospodarskih, kako bi se ‘skenirala’ situacija u sektoru te osmislile mjere i strategija poticanja čitanja i kupovine knjige. “Vrijeme je da nakladnička industrija ne bude samo pod okriljem Ministarstva kulture te da se na nju počne gledati ekonomski. A onda na isti način i na probleme s kojima je suočena”, smatra Bartolčić.

Veliki izdavači

Profil: Razmotrit ćemo inicijativu
Velikih izdavača poput Profila, Algoritma, Mozaika, VBZ-a… nema na listi potpisnika inicijative Knjižnog bloka. U Profilu kažu da će “razgovarati s njima i razmotriti razne inicijative koje se pojavljuju u Zajednici nakladnika i knjižara”. Navodno velikim izdavačima, koji su ujedno i knjižari, smeta zahtjev Knjižnog bloka za utvrđivanjem minimalnog rabata na prodaju knjiga. Navodno knjižari trenutno traže rabate od 45 do čak 50 posto.