Za oko mjesec dana Hrvatska udruga banka (HUB) po zadnji put će objaviti visinu Nacionalne referentne stope (NRS), bazne kamate za 46 milijardi kuna kredita u otplati što čini 29% ukupnih zajmova s promjenjivom kamatom, nakon čega posao preuzima Hrvatska narodna banka. Situacija je jednostavna; HUB ne ispunjava kriterije za administratora referentnih vrijednosti što je novina koju je donijela europska uredba regulaciji benchmarka, a kako se ona ne odnosi na HNB, prirodno je da uskoči regulator.

Premda se na prvu čini da je to tek birokratska usklada s jednom od mnogih europskih propisa (što nesumnjivo jest) iza svega stoji jedan od najkontroverznijih događaja u modernoj financijskoj povijesti – lažiranje Libora. Kad je afera pukla i javnost saznala da su neke od najrespektabilnijih banaka, među kojima Deutsche banka, Barclays i UBS, godinama falsificirali Libor zbog čega su milijuni klijenata plaćali netočne rate kredita dok su njihovi traderi zarađivali, skandal zaljuljao povjerenje u globalni financijski sustav. Kolika je šteta nastala do 2014. (po nekima od 1990-ih) nemoguće je procijeniti, no razmjeri su zastrašujući. Upravo je spomenuta uredba rezultat Europe da stvori jasna pravila za računicu referentnih pokazatelja i spriječi manipulacije.

U Hrvatskoj su referentnima ocijenjeni CROBEX(i), NRS i Zibor. Nakon tri mjeseca, stotina stranica dokumentacije u kojima je dokazala da ima postavljene sustave, nadzor rizika, odbore i procedure (te plaćenu licenciju) Zagrebačka burza dobila je zeleno svjetlo Hanfe za izračun CROBEX-a. U suprotnom bi oni prestali postojati, poput ZIBOR-a, za koji su banke okupljene u HUB-u procijenile da se premalo koristi da opravda trošak procesa. Selidba računice NRS-a u pod kišobran središnje banke u tom kontekstu je očekivano, za klijente nema promjene jer je HUB ionako računao iz podataka regulatora, RDG-a te troškova izvora sredstava. U svjetlu pozadinske priče o Liboru to je još važnije u državi u kojoj je nakon švicarskog franka povjerenje vrlo krhka kategorija. Sad su na ‘tapeti’ švicarci i kamate, ali zar je teško zamisliti scenarij u kojem netko u dnevno-političke svrhe viče da se lažira NRS (koji će ionako nestati uvođenjem eura), posebno kad kamate krenu rasti? Povjerenje u financijski sustav nema cijene, zato je svaki potez koji mu jača kredibilnost neprocjenjiv, posebno kad povijest pokazuje kako ono uz malo truda može ispariti.