Domaći poduzetnici uskoro bi na raspolaganju kroz tri natječaja trebali imati 257 milijuna eura bespovratnih potpora za energetsku učinkovitost.

Zelena bi ulaganja tako u Hrvatskoj trebala dobiti veliki zamah. No, nadležna tijela morat će riješiti nekoliko bitnih problema da bi dostupan novac bio i potrošen. Na raspolaganju će poduzetnicima tako biti već najavljen poziv Ministarstva gospodarstva za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo vrijedan 145 milijuna eura.

Usto, novoosnovano Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uskoro bi trebalo objaviti još dva poziva. Prvi, onaj za ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji, vrijedan 80 milijuna eura, trenutačno se nalazi u javnom savjetovanju koje je otvoreno do 9. srpnja.

Objavljen će biti, kažu iz Ministarstva, odmah nakon što se obrade zaprimljena mišljenja i komentari, a potom i finaliziraju uvjeti poziva. Najavljuju pritom i da će u narednom tjednu objaviti još jedan poziv – “Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu”, vrijedan 32 milijuna eura. Oba ova poziva financiraju se iz Modernizacijskog fonda.

Napokon, reći će poduzetnici jer natječaji kasne, a iznimno su bitni. Potpore su to koje bi im u velikoj mjeri trebale pomoći u prijelazu na niskougljično i energetski učinkovitije poslovanje što nalaže EU, a nije jeftino.

Uostalom, ta su im ulaganja važna kako bi smanjili troškove energije koji su u Hrvatskoj viši od prosjeka EU-a. Nedavno objavljeno izvješće EK pokazalo je da domaća mala i srednja poduzeća struju plaćaju 29 eura za 100 kilovatsati, što je treća najviša cijena u Uniji. Trošak energije, pak, posebno je opterećujući u energetski intenzivnim industrijama.

Više puta prolongirano
Uvjeti natječaja za ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora tek će biti objavljeni, no zato su poznati oni iz poziva “Ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u prerađivačkoj industriji”.

Prema prijedlogu iz savjetovanja potpora je namijenjena poduzećima iz prerađivačke industrije svih veličina. Njezina visina kreće se do 100 tisuća do pet milijuna eura, a intenzitet iznosi 50 posto prihvatljivih troškova ulaganja po projektu. Poduzetnici i industrija pozdravljaju poziv ali i upozoravaju na probleme koji bi mogli iskrsnuti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Tvrtke se već jako dugo pripremaju za ovaj poziv, osobito uzevši u obzir trošak energije koji je zadnje dvije godine izuzetno relevantan”, kaže Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK). Napominje pritom da je objava ovog poziva bila više puta prolongirana, a “svako pomicanje predstavljalo je svojevrstan dodatni trošak”.

Iz HUP – Udruge profesionalaca za fondove Europske unije (HUP EUPRO), čija je predsjednica Natalia Zielinska, ističu da bi u ovoj godini, zbog čak tri natječaja, zelena ulaganja hrvatske industrije trebala dobiti osjetan zamah. No gotovo istovremeno otvaranje čak tri poziva moglo bi stvoriti i određene probleme.

“Poučeni ranijim iskustvima dužih čekanja na ocjenjivanje i ugovaranje projekata, nadamo se da će tijela sustava osigurati adekvatne dodatne stručne resurse za pravovremeni početak ulaganja”, ističu. Članovi HUP – Udruge industrije nemetala, građevinskog materijala i rudarstva Hrvatske upozoravaju na drugi veliki problem.

“Gorući problem ostaje izuzetna sporost postupaka ishođenja ocjene/procjene utjecaja na okoliš i okolišne dozvole koji traju neprihvatljivo dugo i blokiraju provedbu takvih projekata. Te postupke nužno je odmah ubrzati i provoditi u primjerenom roku”, apeliraju. Poziv ministarstva na čijem je čelu Marija Vučković ocjenjuju važnim za čitavo gospodarstvo. “Držimo da će velik broj kompanija sudjelovati na predmetnom pozivu radi što uspješnijeg provođenja zelene tranzicije u skladu s NPOO-om”, kažu.

Objašnjavaju pritom da su prioritetni korisnici poziva koji se financiraju iz Modernizacijskog fonda operatori postrojenja koji su uključeni u sustav trgovanja stakleničkih plinova (EU ETS). Riječ je, naime, o fondu koji je uspostavljen Direktivom o trgovanju emisijama stakleničkih plinova (EU ETS Direktiva), a kojeg koristi 13 država članica EU-a s nižim dohocima.

Očuvanje građevine
Kako su EU ETS energetski intenzivna poduzeća, upravo njihova ulaganja u energetsku učinkovitost najviše pridonose zacrtanim europskim i nacionalnim “zelenim” ciljevima, poručuju iz spomenute HUP-ove Udruge.

“Sredstvima iz Modernizacijskog fonda potrebno je EU ETS postrojenjima omogućiti investicije u modernizaciju kako bi smanjila emisije i potrebu za kupovanjem emisijskih jedinica, dosegla potrebne referentne vrijednosti te osigurala nastavak i održivost poslovanja”, ističu, dodajući da će očuvanjem njihove konkurentnosti biti omogućen opstanak pojedinih grana industrije u Hrvatskoj, poput one građevinskog materijala.

Kroz Modernizacijski fond do sada su u RH ugovorena dva projekta vrijedna 64,4 milijuna eura (isplaćeno 21,9 milijuna eura) te je lani objavljen prvi i za sada jedini poziv na temelju kojega su potpisana 160 ugovora vrijedna 68,9 milijuna eura, za koja je isplaćeno 42,2 milijuna eura, kažu iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.