Obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebala bi predstavljati temelj ruralnog razvoja i očuvanja tradicionalnih vrijednosti u Hrvatskoj. Međutim, OPG-ovi danas više nisu samo sinonim za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, već i prilika za poduzetništvo, inovacije i održiv način života. Nažalost, čini se da u Hrvatskoj u tom kontekstu ne idemo u željenom smjeru…
Nedavna analiza Ekonomskog instituta koju je izradio Goran Buturac, pokazuje da Hrvatska posljednje desetljeće (od 2013. do 2023.) bilježi, doduše, rast broja ekoloških poljoprivrednih subjekata i prerađivača. Njihov broj u tom periodu povećan je s 1608 na 6274, dok je broj prerađivača porastao sa 181 na 421. Međutim, s 0,2 kilograma ekološki uzgojenog svježeg povrća po stanovniku Hrvatska je pri dnu europske ljestvice ekoloških proizvođača svježeg povrća (18. smo od 21. zemlje). Usto, pozitivni trendovi u ekološkoj proizvodnji koje smo bilježili u jednom periodu naglo su se strmoglavili.
Dar za iskrenu emociju
Priča o OPG-ovima i onome što bi zdrava hrana trebala biti samo je uvod u vrijeme koje nam dolazi – a najkraće bismo ga mogli nazvati – vrijeme darivanja. U poslovnom i privatnom svijetu darivanje je moćan način izražavanja poštovanja i iskrene zahvalnosti. Kada želite da se vaš znak pažnje istakne, personalizirani pokloni govore sami za sebe jer slave jedinstvenost i unikatnost osobe koju darujete. Oni prenose priču o promišljenosti, predanosti i ekskluzivnoj kvaliteti, ostavljajući trajan dojam.
Je li moguće pronaći takve poklone, koji se neće utopiti u masi i biti zaboravljeni već sutra, koji će zaista potaknuti iskrenu emociju darivane osobe? Naravno, i to zahvaljujući malim proizvođačima koji su shvatili da je darivanje daleko više od zamatanja proizvoda u kutiju, proizvoda kakve se može pronaći u svakoj malo bolje opremljenoj trgovini. Istinska pažnja i masovna proizvodnja zapravo ne bi trebali ići ruku pod ruku. S tom idejom vodiljom nastali su Ekoena poslovni pokloni. Svaki paket donosi pažljivo odabranu kombinacija zanatskih proizvoda prezentiranih u posebno dizajniranoj ambalaži, te uz kvalitetu i nagrade prenose i toplinu entuzijazma s kojim su nastali.
Prije više od deset godina na sjeverozapadu Hrvatske dvoje mladih ljudi odlučilo je obraditi desetljećima zapuštanu djedovinu. Godinu dana nakon rođenja najstarije kćeri Ene, zasadili su ručno oko 1500 sadnica ekološke aronije u Svetom Ivanu Zelini, supervoća koje je tek polako ulazilo u svijest domaćih poljoprivrednika. Tijekom tjedna, novinarka Lea Mlinarević Skender i njezin suprug, grafički dizajner Krešimir, boravili su u Zagrebu, a vikendima bi se s kćeri pridružili ostatku obitelji u Zelini mijenjajući gradsku vrevu i stres za zelenilo, pjev ptica i netaknutu prirodu. Tako je ukratko nastala Ekoena, brend prepoznat po kvaliteti i nagrađivanim proizvodima, zamišljen kao malen doprinos očuvanju prirode, poticaj zdravijem načinu života i autentičnom darivanju.
Za Ekoenu se ne može reći da je tek jedan od brendova u nizu. Njihovu filozofiju nije lako “uokviriti” u uobičajeno značenje poljoprivrede kao gospodarske grane jer proizvodnja za njih primarno ima socijalni karakter. Najbolje to ocrtava sada već tradicijska proslava rođendana Ene i majke Lee koji se slave baš u vrijeme berbe. Tada s raznih strana dolaze prijatelji koje je ponekad potrebno, kažu Skenderi, “ostaviti same na plantaži” jer im zbog boravka na svježem zraku, novih poznanstava, ali i bakinih kulinarskih specijaliteta često napamet padaju čudesne ideje i razlozi kako bi druženje pod vedrim nebom potrajalo još malo duže. Tako su ove godine, kada je berba trajala gotovo tjedan dana, njihovi prijatelji dolazili na plantažu nakon posla u gradu, navečer iznosili noćne lampe i samoinicijativno brali aroniju do kasno u noć.
Njegovana i brana rukama, Ekoena aronija biva prerađena u niz proizvoda poput organskog soka, čaja, ekstra džema, raznih čokoladnih delicija, a tu su i likeri te najnoviji Berry Queen Gin – dobitnik zlatne medalje na ovogodišnjem CroSpirit natjecanju. Zanimljivo je kako je gin nastao. Lea je zaljubljenica u ljekovito bilje i bavi se fitoterapijom i izradom raznih tinktura i macerata, a gin tonik jedino je alkoholno piće koje će popiti u rijetkim situacijama.
Autorski odabir
“Kada sam naučila da proces izrade gina uključuje maceraciju ljekovitog bilja s ciljem da neutralni alkohol preuzme biljna ulja i arome, postalo mi je jasno zašto je to moje piće broj jedan te da svoju strast spram bilja moram istražiti u svijetu craft pića. Sličnosti s izradom tinktura su iznimne. Proizvodnja gina također je iznimno kompleksna, podrazumijeva dubinsko poznavanje svake biljke, određivanje točnih omjera tijekom majstorskog postupka destilacije ne bi li finalni proizvod zaista bio poseban. Svaki gin mora sadržavati borovicu, a autorski odabir ostalih biljnih sastojaka daje mu jedinstveni organoleptički potpis. Naša aronija, kraljica voća, jednostavno je morala udružiti svoje ljekovite snage s ostalim biljem. Predstojalo je još samo pronaći pogodnu destileriju”, govori Lea Mlinarević Skender za Poslovni vikend.
Spletom okolnosti Lea je od prijateljice saznala za obližnju malu zelinsku destileriju koja proizvodi renomirani Bogowski Gin te uz pomoć vrhunskog destilera s više od 25 godina iskustva, zajedničkim su snagama stvorili još jednog šampiona.
“Nismo imali velikih planova, natjecanja i priznanja nisu nam bili ni na kraj pameti, tako da nas je zlato na ovogodišnjem CroSpiritu iskreno iznenadilo. Tim više što o nagradi nismo saznali službenim putem jer smo prilikom prijave ostavili pogrešnu e-mail adresu i da nas prijateljica iz naše ekološke udruge Z-eko nije obavijestila o zlatnoj medalji, možda nikada ne bismo ni saznali”, uz osmijeh je dodala Lea.
Pored Berry Queen Gina, njihovi proizvodi od aronije svoje su mjesto pronašli u poslovnim poklon-paketima, u društvu proizvoda nastalih od samoniklog bilja, gljiva, rogača i maslina. Svaki detalj paketa posebno je oblikovan, intrigantni su čak i njihovi nazivi poput Zdravisimus Maksimus, Hedonismus Berajtores ili Slatkomilac Pletijezikus koji prenose veseli karakter ove vrijedne obitelji. Pokloni su dizajnirani kako bi odgovarali najrazličitijim životnim stilovima i porukama koje darivatelj želi odaslati – jedan za sve koji vole i žive zdrav život do maksimuma, drugi za ljude koji cijene osobni dodir majstora destilera, treći za uživanje i istraživanje novih okusa i tako dalje. Sve ih povezuje nit vrhunske kvalitete, ograničene količine i mogućnost kupnje direktno od proizvođača.
Globalni pogled
Kad smo već kod gina, vrijedi se kratko osvrnuti i na trendove s globalnog tržišta. Globalna prodaja gina dosegla je otprilike 24,4 milijarde dolara krajem 2025. Prognoze sugeriraju da će tržište postići složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 3,8 posto i premašiti 34,5 milijardi dolara vrijednosti do 2035. Rastuća sofisticiranost potrošača, razvoj nepca i porast interesa za zanatska i botanički bogata žestoka pića značajno su pridonijeli putanji rasta globalnog tržišta gina. London Dry Gin, poznat po svom hrskavom profilu s okusom borovice, dominirao je potrošnjom zahvaljujući usklađenosti s klasičnim koktelima i trendovima premium miksologije.
Posebno je istaknuti da se potražnja na tržištima u nastajanju – uključujući dijelove Azije i Pacifika i Latinske Amerike – ubrzava zbog premiumizacije i zapadnog utjecaja na kulturu pijenja. Ponovni uspon kategorije dodatno je omogućen širenjem mikrodestilerija i regionalno inspiriranih infuzija koje naglašavaju porijeklo i autentičnost. U zrelim regijama poput Ujedinjenog Kraljevstva i Španjolske, gin i dalje ostaje vodeća kategorija vođena kulturnim afinitetom za pića na bazi gina i snažnom potrošnjom u trgovinama. Međutim, rast sada potiču inovacije – poput razvoja ružičastog gina, varijanti s okusom citrusa i ginova s niskim udjelom alkohola ili bez alkohola – koji zadovoljavaju promjenjive preferencije načina života. U Sjevernoj Americi, pokret craft žestokih pića dobiva na zamahu, a lokalni proizvođači usredotočuju se na jedinstvene botaničke proizvode i održivo nabavljanje kako bi izgradili premium nišu na konkurentnom tržištu.
Možemo se samo nadati da će takvi pozitivni primjeri entuzijazma i zanosa barem malo uljepšati sliku Hrvatske kad već politika nije pronašla sustavna rješenja koja bi ojačala ekološku proizvodnju u Hrvatskoj. Naime, rastuća potražnja na svjetskim tržištima nudi se domaćoj ekološkoj proizvodnji hrane. Preduvjeti povećanja ekološke proizvodnje su znatno veća ulaganja u tom sektoru (ne samo u proizvodne kapacitete, već i u ljudske resurse), zaštita domaćih proizvođača od uvoza sumnjive kakvoće po damping cijenama te primjena najboljih svjetskih praksi u tom području.
