Budući zakon o privatizaciji, odnosno radni materijal koji je prezentiran nedavno radnoj skupini za izradu tog zakona, predviđa četiri modela privatizacije. Uz dosadašnja jedina dva načina privatizacije – prodaju na uređenom tržištu vrijednosnih papira i na temelju javnog prikupljanja ponuda – novina koju se uvodi u privatizacijsku praksu prihvaćanje je ponude za preuzimanje prema propisima o preuzimanju dioničkih društava, te prodaja pod posebno povoljnim uvjetima zaposlenicima poduzeća čije se dionice ili poslovni udjeli prodaju, odnosno ESOP. U radnom materijalu, pak, nema posebno razrađenog modela menadžerskog dioničarstva, management buy outa iako je kontinuirano iz Vlade najavljivano kako će on biti uređen tim zakonom. Djelomično se, pak, uprave spominju, no u kontekstu podnošenja zajedničkih ponuda uprave i radnika na javnim natječajima, s tim da ponude mogu dati kao konzorcij ili trgovačko društvo u kojem su oni članovi, a u toj ponudi predviđa se i mogućnost uključenja i vanjskih osoba, ali s manjinskim pravom glasa. Prvi model koji se ugrađuje u zakon omogućit će inače Fondu prihvaćanje javne ponude za preuzimanje u situacijama kada preuzimatelj zakonski ima obvezu objavljivanja javne ponude, a Fond drži najviše 25 posto dionica tog društva. Time će se otkloniti problem s kojim se Fond više puta susreo u praksi posljednjih godina. Drugi je model, ESOP, već izazvao burne reakcije sindikata. Predviđa se, naime, da je kroz taj program radničkog dioničarstva moguće plasirati najviše 25 posto dionica neke tvrtke iz državnog portfelja. Program ESOP ostvarivao bi se osnivanjem društva s ograničenom odgovornošću, čija bi jedina djelatnost bila upravljanje stečenim dionicama i njihov prijenos radnicima. Temeljni kapital te tvrtke trebao bi iznositi minimalno kupoprodajnu cijenu dionica koje će se tim programom steći i mora u cijelosti biti uplaćen prije stjecanja dionica kroz ESOP. Radnici, pak, u ESOP-u sudjeluju kao članovi tvrtke ESOP, u kojoj će imati poslovne udjele, a dionice im se mogu prenijeti tek po isteku programa.

Zakonom bi se odredilo i da se u provedbi ESOP-a, koji prije svega mora biti gospodarski utemeljen, osigura jednak položaj radnicima za uključivanje u ESOP, kao i ravnomjernost u sudjelovanju u ESOP-u, odnosno nijedan radnik ne bi mogao u okviru ESOP-a mogao sudjelovati s manje od 200 kuna, ali ne može preuzeti niti više od 4 posto raspoloživih dionica, odnosno poslovnih udjela u tvrtki ESOP. Minimalno trajanje ESOP programa predviđa se na pet godina, a za pokretanje ESOP-programa treba se udružiti najmanje 30 posto zaposlenika tvrtke. Dionice, odnosno poslovni udjeli, za vrijeme trajanja programa neće se moći prenositi. Zakonom bi se odredio i rok od dva mjeseca od njegova stupanja na snagu u kojemu bi uprave i nadzorni odbori tvrtki u kojima postoji interes za provedbu ESOP-a zajedno predložili Fondu da proda dionice u okviru tog programa. U daljnjih dva mjeseca uprava tvrtke morala bi Fondu podnijeti detaljno obrazložen plan ESOP-a, koji bi, među ostalim, trebao sadržavati i procjenu cijene po kojoj se dionice trebaju steći u okviru ESOP-ova programa. Utvrdi li Fond da predloženi ESOP plan udovoljava uvjetima za prodaju dionica u okviru ESOP-ova programa, pozvat će, kako stoji u nacrtu zakona, tvrtku iz koje ta inicijativa dolazi da u roku tri mjeseca osnuje društvo ESOP te da zajedno s njim podnese zahtjev za sklapanje ugovora o kupoprodaji dionica u okviru programa ESOP-a. Uvjeti i način plaćanja bit će, pak, definirani kupoprodajnim ugovorom, koji će potpisati Fond i tvrtka ESOP. Što se povoljnijih uvjeta za ovaj model tiče, predviđa se i popust od 25 posto od prosječno ostvarene cijene u razdoblju od tri mjeseca prije zaključenja transakcije, u slučaju da tvrtka u kojoj se provodi radničko dioničarstvo kotira na burzi (no ne manje od prosječne cijene ostvarene tri mjeseca prije stupanja na snagu Zakona), dok će se istovjetan popust za tvrtke koje ne kotiraju na burzi primjenjivati na vrijednost koju će utvrđivati ovlašteni revizor kojeg će imenovati Fond. U prijedlogu novog zakona ostaje nedefiniran čitav niz važnih pitanja, poput izlaska radnika iz ESOP programa zbog prestanka radnog odnosa ili mogu li u programu sudjelovati samo radnici na stalno, odnosno na neodređeno vrijeme. Zna li se da se koplja lome i na pitanjima vezanima uz neriješen status zemljišta koje nije ušlo u procjenu kapitala u pretvorbi, pretpostaviti je da će taj zakonski prijedlog očigledno doživjeti još mnogo izmjena prije nego dođe na dnevni red Vlade.