Svaka objava novih rezultata Ankete o radnoj snazi u Hrvatskoj podsjetnik je na slabosti domaćeg tržišta rada i sa svakom od njih službeni podaci o stopama nezaposlenosti i zaposlenosti, koji u novije vrijeme bilježe pozitivne trendove, dobivaju drugu dimenziju.

To vrijedi i za najnovije podatke državnih statističara o radnoj snazi, odnosno aktivnosti stanovništva. Prema njima, broj ekonomski aktivnog stanovništva u Hrvatskoj – što uključuje i zaposlene i one koji to nisu ali traže posao – u trećem tromjesečju 2016. pao je na godišnjoj razini za čak 82.000 osoba, na 1,845.000, a time je stopa aktivnosti smanjena za čak dva postotna boda, sa 53,5 na 51,4 posto.

"Ispada da nam iz ekonomske aktivnosti nestaje približno pet autobusa na dan", slikovito će o najnovijim rezultatima DZS-ove Ankete jedan analitičar. Ona, naime, upućuje da je broj zaposlenih u trećem lanjskom kvartalu u usporedbi s istim razdobljem godinu prije porastao za nevelikih 14 tisuća, na nešto manje od 1,63 milijuna, dok je broj nezaposlenih pao za 95.000. Broj ekonomski neaktivnog stanovništva dobi iznad 15 godina istodobno je porastao za oko 74 tisuće, na blizu 1,75 milijuna. Za većinu analitičara Anketa o radnoj snazi mnogo više govori o razmjerima iseljavanja i pečalbarenja nego što to sugeriraju službene brojke o migracijama.

Među ostalim, to se objašnjava time što se mnogi odjavljuju tek s vremenskim odmakom. Kako bilo, zanimljivo je primijetiti da je u radno najpotentnijoj dobnoj skupini, od 25 do 49 godina, broj aktivnih pao za 63.000 (na 1,16 milijuna), a istodobno je u toj kategoriji onih koji rade smanjen za oko sedam tisuća, na 1,05 milijuna). S obzirom na nepovoljne demografske i migracijske trendove, malo koga baš iznenađuju i posljednji pokazatelji tržišta rada.

Ono već dugo boluje od strukturnih slabosti poput niske stope aktivnosti i zaposlenosti, a migracijski trendovi samo ih produbljuju, to prije što najčešće odlaze cijele obitelji. Nažalost, smanjenje radne snage i općenito strukturne slabosti tržišta rada imaju značajne implikacije za ukupne razvojne perspektive, od (nižih) potencijalnih stopa rasta do pritisaka na konkurentnost (npr. rast plaća veći od rasta konkurentnosti) i javne financije, ističu Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA te Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.