Ovo otkriće našeg uglednog znanstvenika, o uzroki smrtonosnih upala pluća kod pacijenata s oslabljenim imunitetom, svakako će pripomoći u otkrivanju novih strategija za razvoj modernih lijekova, ponajprije onih za liječenje bakterijskih bolesti, a govoreći o ovom najnovijem, velikom uspjehu za Večernji list, prof. dr. Ivan Đikić skromno ističe kako je ovo uspjeh njegova tima.

"U najnovijem publiciranom radu opisujemo potpuno novu kemijsku reakciju na proteinu ubikvitina koja dosad nije bila poznata, a jako se razlikuje od ubikvitinacije za koju je 2004. dodijeljena Nobelova nagrada. Bakterija legionela izlučuje u stanicu razne enzime koji djeluju kao toksini i uništavaju stanicu uzrokujući snažnu upalu pluća. Mehanizam djelovanje tih toksina nije poznat. Mi smo istraživali toksin pod nazivom SdeA. Na njega smo se fokusirali budući da su početkom ove godine znanstvenici iz Amerike otkrili da taj enzim koristi ubikvitin na još uvijek nepoznat način za razvoj upale pluća. Mi smo sada objasnili taj efekt, ali smo u isto vrijeme otkrili nešto posve novo i iznenađujuće: novu kemijsku reakciju putem koje bakterija mijenja ubikvitin. Konkretno, utvrdili smo da toksin legionele na ubikvitin dodaje aktivnu supstanciju koja se zove fosforibosin, a koja uzrokuje potpunu blokadu funkcija ubikvitina u stanici, što dovodi do vrlo brze smrti stanica i destrukcije pluća", objašnjava prof. dr. Đikić i u prvi plan stavlja članove svoga tima.

"Većina je eksperimenata obavljena u mom laboratoriju u Frankfurtu gdje su četiri znanstvenika radila kao tim. Na proteomskoj analizi (moderna tehnologija koja može detektirati najmanje promjene na proteinima) surađivali smo s Ivanom Matićem, hrvatskim znanstvenikom koji je sada voditelj laboratorija na Institutu Max Planck u Kölnu. Ivan Matić je prije sedam godina u Frankfurtu bio moj student, a sada je među najperspektivnijim mladim znanstvenicima u Njemačkoj", kaže Đikić.

Kao i kod drugih velikih otkrića, i u ovom je slučaju bilo dosta iznenađenja, otkriva Đikić. "Moj laboratorij posljednjih pet godina istražuje bakterijske toksine koji u ljudskim stanicama mogu potaknuti svoj patološki efekt. Najviše smo se fokusirali na salmonelu i šigelu, dva vodeća uzročnika smrtnosti kod infekcija probavnoga trakta. O patološkom djelovanju salmonele, koja ima četiri enzima/toksina koji ciljano djeluju na ubikvitinske putove u ljudskim stanicama i na taj način utječu na razvoj akutnog gastroenteritisa, objavili smo dosta radova. A na legionelu smo se fokusirali zato što ta bakterija izlučuje više od 300 toksina. To je bakterija s daleko najvećim brojem izlučenih enzima/toksina, a njihov je učinak uglavnom nepoznat", rekao je Đikić.

Uzbuđenje ne skriva jer upravo je prebacivanje interesa na legionelu pridonijelo tome da su se, čim su počeli raditi na enzimu/toksinu SdeA, rezultati dolazili kao na traci. "Svaki je novi eksperiment bio poticaj za nova pitanja, tako da smo u rekordnom roku od šest mjeseci došli do svih ovih otkrića koja su toliko originalna da je i cijela recenzija rada prošla vrlo brzo, pa je rad objavljen dva mjeseca od slanja prve verzije u časopis Cell", kazao je.

Opširnije pročitajte ovdje.