Nešto je trulo u informatičkom sustavu za natjecanje za bespovratne potpore iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), upozoravaju danima brojni poduzetnici kojima je nevjerojatna činjenica da je u već prvoj sekundi natječaja “Komercijalizacija inovacija” vrijednog 380 milijuna kuna zaprimljeno čak 354 prijava projekata.

No, neki od njih su si dali truda i utvrdili još jedan, ako se potvrdi točnim, poražavajuć i skandalozan “moment” u ovom postupku: Upute poduzetnicima, po kojima su uoči samog nadmetanja bili pripremani za proces predaje prijave, kako bi bili što brži u postupku koji se odvija po modelu “najbrži prst”, korigirane su, tvrde, nakon početka predaje!

Ministarstvu gospodarstva, koje provodi ovaj natječaj, pristigla je već detaljna dokumentacija kojom se potvrđuje da je od 20. svibnja, kada je započelo ekspresno klikanje, do 24. svibnja, kada je unos zabilježen, u sustavu eNPOO osvanuo novi dokument s dopunjenim uputama, kojeg, dakle, od 5. svibnja do dana predaje nije bilo na službenim stranicama, a datum koji stoji kao dan kada su promjene unesene je – 12. svibnja.

“To znači da je dokumentacija mijenjana i antidatirana, da su neki poduzetnici bili pogrešno informirani, što je kazneno djelo”, upozorili su poduzetnici i njihovi konzultanti u pripremi projekata, čiji su podaci poznati redakciji.

To bi značilo da su pojedini kandidati su, sudeći prema njihovom otkriću, najmanje osam dana prije početka procesa prijava za potpore (klikanja) imali na raspolaganju informacije o statusu i gdje treba kliknuti.

Stoga, od Ministarstva gospodarstva traže da se zbog toga, kao i zbog ostalih spornih i kompromitirajućih događaja oko ovog informatičkog sustava, hitno provede detaljno istraživanje stranice i to od strane Forenzičkog centra Ivan Vučetić, sudskih vještaka ovlaštenih za informatičku forenziku ili čak OLAF-a.

Takva provjera, smataju, potrebna je zbog mogućnosti daljnjeg hakiranja informatičkog sustava kojim se provodi ovo nadmetanje, a koje je po njima moguće zbog izuzetno slabe zaštite.

Ona je, kako su utvrdili snimanjima i istraživanjima proteklih desetak dana, na najnižoj mogućoj razini “F”, pa ih stoga, a riječ je o poduzetnicima iz ICT sektora, ne čudi da se natjecanje i klikanje odvijalo u milisekundama. Mogućnost naknadnog unošenja izmjena i dopuna dokumentacije, uz antidatiranje, otvorilo je i pitanje je li to učinjeno izvana ili, što bi bilo još problematičnije – iznutra.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Je li pokrenut i zatražen izvid koji traže poduzetnici, upitali smo Ministarstvo gospodarstva. No, iako je slučaj izuzetno osjetljiv i sve ozbiljnije dovodi u pitanje vjerodostojnost ovog projekta, tek nam je kratko odgovoreno da se za informacije obratimo Ministarstvu financija, koje je, pojasnili su, nadležno za funkcioniranje informatičkog sustava putem kojeg se vrše prijave projekata.

Ministarstvo financija u svom očitovanju pak ne ulazi u slučaj mogućeg antidatiranja i promjene dokumentacije, no navode kao vlasnici informatičkog sustava navode kako su u njegovoj uspostavi korištene sve preporuke korisnika sustava eFondovi, te su kod njegovog razvoja primijenjeni najviši sigurnosni standardi.

Među ostalim, napominju da je ugrađena detaljna digitalna forenzika koja unaprjeđuje razinu transparentnosti svih radnji na sustavu. Prije aktivacije sustava njegovu reviziju obavila je, kažu, Agencija za reviziju sustava provedbe programa EU (ARPA), pročešljavši i njegovu funkcionalnost, informacijsku sigurnost i tehničko okruženje, sa svim međunarodnim standardima i postavljenim kriterijima EK.

Ministar financija Zdravko Marić, čiji je resor nadležan za funkcioniranje informatičkog sustava putem kojeg se vrše prijave projekata/IGOR ŠOBAN/PIXSELL

Bezuvjetno mišljenje revizora
”ARPA je sustav NPOO fondovieu ocijenila funkcionalnim i sigurnim te o istom izdala bezuvjetno revizorsko mišljenje”, ističu iz Ministarstva financija, te naglašavaju da sustav omogućuje evidenciju svake pojedinačne projektne prijave s točnošću koja se mjeri u milisekundama i bilježi se na serverskoj strani, te je svim prijaviteljima odmah dostupna vidljiva jedinstvena oznaka prijave, zabilježeno vrijeme zaprimanja i poredak u odnosu na druge prijave.

Stoga, ističu u Ministarstvu financija, sustav i u slučaju velikog broja prijava u isto vrijeme promptno reagira na zaprimanje projektnih prijava kako bi osigurao stabilnost i jednake uvjete za svakog prijavitelja.

Što se tiče prijava na automatiziran, robotiziran i sličan sustav napominju da se smatra zlouporabom sustava i takvog kandidata se isključuje iz postupka. Takva ponašanja u podnošenju prijava su registrirana, a Ministarstvo financija dostavilo je informacije i dokaze mjerodavnim institucijama na daljnje postupanje, poručuju iz ministarstva Zdravka Marića.

Ozbiljne prepreke
No, iz domaće ICT zajednice, iz koje je u programu “Komercijalizacija inovacija” stigao i najveći broj prijava, ne odobravaju olako prelaženje državnih institucija preko ovih slučajeva na koje ukazuju, te inzistiraju da se utvrdi promptno (ne)ispravnost, kako se ne bi poljuljalo povjerenje i poduzetnika s jedne strane, ali i EK, koja nadzire hrvatsku provedbu korištenja sredstava iz NPOO-a.

Činjenica je, kažu naši sugovornici, da su rokovi u kojima odobrena sredstva treba “aktivirati” kratki – primjerice za “Komercijalizaciju inovacija”, inače prvi ozbiljniji program, uvjeti natječaja su trebali biti objavljeni do kraja prvog kvartala, a natječaj do kraja drugoga. To znači da bi, u slučaju da se utvrde “greške u informatičkom sustavu”, preostalo još mjesec dana za ponavljanje natječaja.

I to ako se ne bi mijenjalo model provedbe, već bi se odradio po sustavu “najbržeg prsta”. Po tom modelu odvijat će se uglavnom i naredni natječaji za bespovratne potpore iz NPOO-a, onome za novoosnovana poduzeća, kao i nekima koji su značajno veći financijski “zalogaji”, poput programa potpora za sektor turizma vrijednog ukupno 1,25 milijardi kuna.

Zasad se tek spominje da će se za program poticaja poduzećima za tranziciju na energetski učinkovito gospodarstvo, težak 1,9 milijardi kuna, primjenjivati evaluacija projekata umjesto “prvog prsta”. No, upravo zbog krupnih programa, čije otvaranje tek slijedi, poduzetnici i apeliraju da se riješe dvojbe oko milisekunda i antidatiranja iz aktualnog natječaja, jer u suprotnom sumnje će se samo pojačavati, što nije dobro ni za poduzetnike, ni za državu.