Državne škole i sveučilišta nude kvalitetnije obrazovanje nego privatne, pokazalo je usporedno istraživanje privatnog i državnog obrazovanja koje su  sklopu projekta Nacionalni indeks sreće (NIS) proveli agencija Hendal i časopis Banka. Na pitanje koji tip školovanja pruža kvalitetnije obrazovanje – privatno ili državno, većina je građana odgovorila državno: 56 posto ih misli da su državne osnovne i srednje škole bolje od privatnih, a 55,8 posto misli da državna sveučilišta pružaju kvalitetnije obrazovanje nego privatna. Ti su podaci svakako zanimljivi u kontekstu rasprave o tome da bi vaučeri potaknuli kompetitivnost javnih i privatnih visokih učilišta. Naime, prema mišljenju poslodavačke udruge u preraspodjelu proračunskog kolača trebalo bi uključiti i privatna visoka učilišta kako bi se pomoću izjednačavanja kriterija njihove dostupnosti studentima potaknula konkurentnost i jača kompeticija. S druge strane, državni fakulteti prije bilo kakvih promjena trebali bi prilagoditi  nastavne programe zahtjevima današnjeg tržišta i potreba gospodarstva.

Trenutačno, pak, stanje suprotnog je predznaka, odnosno u   znaku je manjka kompeticije između privatnih i javnih visokih učilišta, smatraju u  HUP-u, pa stoga rješenje i vide u uvođenju vaučera. Riječ je o jednom potpuno novom konceptu koji se temelji na zaokretu od fokusa na potrebe samih institucija prema potrebama korisnika, dakle studentima. Sastoji se u mogućnosti da država osigura određeni iznos vaučera, dok studenti sami izabiru fakultet koji žele upisati, kako državni, tako i onaj privatni. U takvom slučaju, primjerice dobiju li od države vaučer u iznosu od 15 tisuća kuna, a htjeli bi umjesto državnog upisati privatni fakultet gdje godina studiranja stoji i više od tridesetak tisuća kuna, država bi snosila oko pola iznosa troška upisa na privatno visoko učilište,  odnosno studenti bi snosili samo razliku do punog iznosa. Kad je riječ o Zagrebačkom sveučilištu, primjerice,  aktualnu akademsku godinu upisalo je 1455 izvanrednih studenata od kojih čak 1215 na društvenim fakultetima s time da prednjače Ekonomski fakultet (355) i Pravni fakultet (320).

Koncept vaučera najviše bi osjetili na rupi u budžetu upravo društveni fakulteti, naime, navodno 11 milijuna kuna iznosi ukupna zarada na izvanrednim studentima devet zagrebačkih društvenih fakulteta. U reformi sadašnjeg modela izvanrednog studija navedena inicijativa HUP-a zasad još nije polučila rezultat, pa ključno ostaje pitanje zašto studenti ne bi imali pravo na slobodan izbor i, dodaju iz Banke, o kakvoj razini kvalitete obrazovanja govorimo.  Međunarodna istraživanja OECD/PISA projekti pokazuju da je ono ispodprosječno, što znači da nisu urodile boljim obrazovanjem velike i stresne promjene u hrvatskom obrazovanom sustavu – od bolonjskog procesa do uvođenja državne mature,  naprotiv, kvaliteta obrazovanje sve je niža, a time i kvaliteta života građana.  Obrazovaniji ljudi sretniji su i produktivniji, zdraviji i dulje žive, pokazalo je istraživanje NIS. S druge strane, trećina Hrvata neobrazovana je i po tom je kriteriju nesretna: prema posljednjem popisu stanovništva, 27,4 posto stanovnika starijih od 19 godina ima završenu samo osnovnu školu ili čak niti to, dok je najviše građana sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem. 

“Samo se tri hrvatske županije – Istra, Primorje i Grad Zagreb – od ostalih razlikuju po znatno višim udjelima visokoobrazovanih. Upravo u tim županijama žive i najsretniji Hrvati, potvrdio je Nacionalni indeks sreće vezu obrazovanja i sreće”, navodi Marina Ralašić, izvršna direktorica Banke i voditeljica projekta Nacionalni indeks sreće.