Gradnja podzemnoga grada Labina, čak dva javna golf-igrališta, rekonstrukcija kapaciteta na otočju Brijuni te obnova austrougarskog fortifikacijskog sustava u Puli neki su od stotinjak projekata s kojima Istarska županija kani aplicirati za sredstva strukturnih fondova Europske unije. Na još radnoj listi potencijalnih projekata redom su jake investicije svaka vrijedna bar nekoliko milijuna kuna. Cilj su nepovratna sredstva. Modaliteti financiranja dijelom uključuju i državu koja je za njih pokazala velik interes, a cilj je povećanje konkurentnosti cijele Istre, prvenstveno u turističkom smislu.

Prva regija Mediterana
Župan Ivan Jakovčić ističe da su strukturni fondovi ogroman resurs koji Istri može pomoći da do 2020. godine postane prva turistička regija Mediterana.“Radi se o vrlo vrijednim projektima izgradnje turističke infrastrukture koji će unaprijediti gospodarski rast Istre i povećati konkurentnost. U neke od njih bi županija išla sama, s nekim projektima poput izgradnje kongresnog centra prema fondovima planiramo ići s državom. Napominjem da smo naišli na dobar odaziv unutar državnih struktura odnosno ministarstava koja se nisu oglušila na naše ideje, tako da očekujemo dobru suradnju s državom”, kaže Jakovčić.Oriano Otočan, vršitelj dužnosti pročelnika Odjela za europske integracije Istarske županije pojašnjava kako se trenutno izrađuje portfelj potencijalnih projekata s kojima županija kani aplicirati za sredstva strukturnih fondova Europske unije koja će biti dostupna nakon pristupanja Hrvatske u članstvo.“Budući da je Istra i trenutno najznačajnija turistička županija u Hrvatskoj, naša konkurentnost može značajno porasti ako uspijemo realizirati navedene projekte, što će se još više isplatiti ako uspijemo realizirati nepovratna sredstva. Trenutno je na ‘papiru’ vjerojatno i više od stotinu projekata, no s obzirom na to da je ovo samo radna lista pitanje je što će se na kraju profilirati u konkretne projekte. Važno je da u definiranju projekata vrlo usko surađujemo s jedinicama lokalne uprave iz kojih su zapravo i potakle ideje za mnoge investicijske projekte”, pojašnjava Otočan.

Uređenje kaštela
Istra će iz strukturnih fondova urediti otočje Brijune, otkriva nam Otočan.“Cijelo otočje Brijuni vapi za rekonstrukcijom postojećih kapaciteta, kako smještajnih tako onih u kojima su popratni sadržaji, uključujući i golfersko igralište”, pojašnjava Otočan. U golfu na novom, javnom terenu turisti bi ubuduće mogli uživati u Poreču, s obzirom na to da je i to jedan od projekata na popisu. Gradnja kongresnog centra također u Poreču jedan je od projekata s kojim bi u strukturne fondove Istrani zagrabili u suradnji s državom. Među vrednijim projektima također je gradnja podzemnoga grada u Labinu na mjestu bivšeg rudnika ugljena. Otočan ističe da se radi o vrlo atraktivnom turističkom projektu koji bi revitalizirao zaleđe poluotoka. U planu je i nastavak revitalizacije Završja gdje bi se trebao izgraditi ruralni hostel ili hotel s turističkim naseljem, potom uređenje brojnih istarskih kaštela, među kojima je danas među najpoznatijima kaštel Morosini Grinari u Svetvinčenatu, impozantna utvrda među čijim se zidinama održava ljetni festival plesa. I taj kaštel, i onaj u Pazinu zajedno s Pazinskom jamom mogao bi se mnogo bolje turistički iskoristiti, smatraju u županiji. Potom po uzoru na rovinjsku Kuću o batani, istoimenoj ribarskoj brodici, po cijeloj Istri u zgradama u javnom vlasništvu u planu je izgradnja svojevrsnog ‘lanca kuća’ posvećenih tradicionalnim proizvodima poput ulja ili tartufa, kao i vinski muzej.

Tim za pisanje projekata
Niz zgrada koje su u javnom vlasništvu planira se urediti u hostele kojih u Istri gotovo i nema. Otočan napominje da je županija educirala jak tim koji zna pisati projekte, s tim da se kadrovski potencijal još razvija, no pomoć vanjskih suradnika nije isključena ako će ta suradnja pridonijeti tome da se prikupi još više novca.