Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija iznad su državnog prosjeka gospodarske snage, dok su najslabije Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija, pokazuje indeks gospodarske snage Hrvatske gospodarske komore (HGK) za 2017. godinu.

Ovaj pokazatelj računa se kao zbroj ponderiranih osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije. Ako je veći od 100, znači da je županija iznad prosjeka Hrvatske, a vrijednost niža od 100 pokazuje da je ispod prosjeka.  HGK je indeks gospodarske snage županija za 2016. i 2017. izračunao kao zbroj ponderiranih rangova šest gospodarskih pokazatelja te projekcije kretanja stanovništva: BDP-a po stanovniku, ukupnog prihoda poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće po zaposlenom, neto dobiti poduzetnika po zaposlenom, prihoda na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stope nezaposlenosti te projekcije promjene broja stanovnika 2011.-2021.

Ovogodišnji indeks istaknuo je velike razlike u razvijenosti županija, pa je tako za Grad Zagreb vrijednost 149,3, Istarsku županiju 127,2, a Primorsko-goranska 105,1. Na začelju su Požeško-slavonska županija čiji je indeks 68,5, Virovitičko-podravska (68,2) i Bjelovarsko-bilogorska (66,9). U odnosu na lani nema velikih promjena, iako su neke županije promijenile poziciju. Najveća je kod Osječko-baranjske županije koja je s 15. skočila na 12. mjesto.

Razlog je i, ističe, se, poboljšanje neto dobiti i prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom, poboljšanje demografskih kretanja, ali i pogoršanje indeksa u drugim županijama. U HGK-u smatraju da je povećanjem regionalne konkurentnosti moguće smanjiti vjerojatnost emigracije stanovništva koja će uz starenje biti problem. "U županijama s nižim indeksom treba tražiti potencijal za gospodarski razvoj s ciljem smanjivanja razvojnih razlika", navode u HGK.