Završna diskusija na konferenciji Poslovnog dnevnika Snaga hrvatske energetike, jučer u Zagrebu, pripala je panelu o obnovljivim izvorima energije, te njihovu daljnjem razvoju, ulaganjima, premijskom modelu, a govorilo se i o državnoj podršci, smjernicama iz energetske strategije, potencijalima i preprekama.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako je podsjetio Ivan Ćutić iz Fonda, najavio je za danas 18. rujna objavu javnog poziva za sufinanciranje fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama, kojim su obuhvaćeni sustavi priključeni na mrežu i 'off grid' sustavi, a ovisno o lokaciji će se za sustav i stručni nadzor moći dobiti 40, 60 ili 80 posto sufinanciranja, maksimalno do 75.000 kuna. 

Zašto smo tako pasivni?
Za proizvodnju električne energije uz pomoć sunca građanima je osigurano ukupno 20 milijuna kuna.  "To je još jedan u nizu projekata Fonda. Kod nas nema toliko birokracije pa sve ide brže. Važno nam je i EU financiranje. Svi imamo koristi od novca koji dolazi izvana", naveo je Ćutić. Mišljenja je da treba mijenjati mentalitet jer dok pojedinci, primjerice, recikliraju, mnogima to još neko vrijeme neće prijeći u naviku.

"Nismo napravili dovoljno, a za to kažu da trebamo biti bogatije društvo. Moramo omogućiti potencijal i osigurati zelenu domenu, uhvatiti značajne trendove, a naše investicije trebaju biti kontinuirane. Hrvatski sustav je izgrađen, umrežen i dobar, a nagle promjene nisu dobre, moraju biti sporije i pod nadzorom kako bi se uključeni subjekti mogli kvalitetno pripremiti", rekao je Boris Markota iz tvrtke HOPS. Ravnatelj Regee Julije Domac je spomenuo Poljake koji su hrvatsku administraciju opisali sporom i neučinkovitom zbog čega Hrvati kaskaju s promjenama.

"Istina je da smo pasivni. Što se tiče energetske strategije, ne vidim kako ćemo točno financirati bilo kakve scenarije, problematično je po pitanju udjela financiranja. Strategija je trebala biti sjajna prilika da programiramo naš operativni program, a nismo znali kako treba raditi i što financirati. Mislim da ćemo zbog nezainteresiranosti i tromosti društva još malo pričekati da budemo onoliko zeleni koliko želimo biti, na tome treba raditi", rekao je Domac i poručio da budućnost leži u integraciji energetike i prometa.

Nije daleko 2030. godina
"Energetska sigurnost je i nacionalni klimatski plan koji bi trebao razviti rokove koji bi dali nove potencijale, a ima ih. Riječ je o gigavatima nove energije i energije sunca do 2030., koja nam je pred vratima koliko god se čini daleko", rekla je Dubravka Brkić iz tvrtke Hrvatski operator tržišta energije. U vezi električnih vozila smatra da moramo imati širi aspekt izgradnje infrastrukture i ulaganja, znati u čijem su vlasništvu punionice te tko su opskrbljivači zelenom energijom. "Pozitivan trend u Europi je više zadruga na lokalnoj razini i projekata zelene energije, a edukacija građana i sinergija ministarstava pripomogla bi razvoju zelene Hrvatske", smatra Brkić. 

Samodostatnost i ugljična neutralnost su ključne

Na konferenciji Snaga hrvatske energetike prezentaciju o novoj energetici održao je dr. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske – Regea. Danas, 2019., bitno je drugačije govoriti o temi nego prije 10 godina, istaknuo je i dodao da su ovo stoljeće obilježile vijesti o klimatskim promjenama i brzim promjenama u energetici. "Moramo promišljati energetiku, investirati u projekte i obnovljive izvore. Većina europskih zemalja trebale bi do 2050. biti niskougljične. U tom se nameće smjer energetske politike koji definira i smjer hrvatske energetske politike. I mladi sudjeluju u ovim temama, što je dodatna motivacija za promjene nabolje. Obnovljivi izvori energije prastara su tema, od hidroenergije, sunca i vjetra, no moramo naći način kako ih koristiti. Moramo razmišljati na novi način. Promijenile su se tehnologije kako doći do njih, tu je mogućnost korištenja digitalnih tehnologija, kontrola potrošnje i usklađivanja. Ne možemo se uspoređivati s Njemačkom, Danskom i Francuskom, no možemo sa samima sobom. Nije energetska strategija ta koja će definirati priču. Ključni su energetska samodostatnost i ugljična neutralnost, a energetska tranzicija mora postati stvarnost. Možemo biti avangardni", istaknuo je Julije Domac i kao primjer naveo bolnicu u Zaboku gdje je instalirana fotonaponska elektrana. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost