Vlada i Ina postigle su, kako se čini, načelan dogovor o politici utvrđivanja cijene plina u idućem razdoblju. Njime bi se trebala ostvariti namjera Vlade se ni u idućoj godini ne poveća cijena plina za tarifne kupce, pa tako i kućanstva, a s druge strane djelomičnim poskupljenjima plina za povlaštene kupce, odnosno HEP, Petrokemiju i Plivu Ini otvorio bi se prostor za buduće tržišne odnose u određivanju cijena tog energenta. Iako regulatorna agencija HERA radi na prijedlogu novog sustava utvrđivanja cijena za tarifne kupce koji je prema Zakonu o energiji najkasnije do 23. prosinca obvezna predložiti, iz nadležnog Ministarstva gospodarstva već sad poručuju da nova metodologija neće značiti povećanje cijena za tarifne kupce. Namjeru da u segmentu takozvane široke potrošnje, što znači za kućanstva i manje industrijske potrošače ne mijenja cijene, Vlada je uostalom već najavila u pretpristupnom ekonomskom programu. No zato, kako se ne bi u potpunosti suspendiralo tržište, Vlada neće tražiti od Ine da se cijene zadrže na ovogodišnjoj razini u slučaju povlaštenih kupaca iako je u najvećem dijelu riječ o društvima u većinskom ili pretežitom vlasništvu države pa su od Vlade zatražili pomoć u pregovorima s Inom. Iako pregovori s HEP-om i Petrokemijom o prijedlogu Ine da se cijena prostornome metru plina poveća za jednu kunu još traju, već sada je izvjesno da bi se mogli naći na pola puta. HEP, na koji otpada oko 40 posto potrošnje povlaštenih kupaca, naime već je izvijestio Vladu da neće pristati na puno poskupljenje koje Ina traži što bi za nj značilo poskupljenje od 20 posto s obzirom na to da nije izvjesno povećanje cijena električne energije. Kako HEP od Ine kupuje oko 700 milijuna prostornih metara plina, poskupljenje od 20 posto, odnosno oko 20 lipa, za tu bi kompaniju značio trošak od oko 140 milijuna kuna što za HEP navodno nije prihvatljivo. Vjerojatno je, kako procjenjuju u Ministarstvu gospodarstva, da će HEP pristati na povećanje koje bi mu značilo trošak između 70 i 140 milijuna kuna. Takve procjene načelno nam je potvrdio i predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak koji je kazao kako će HEP biti spreman prihvatiti poskupljenje cijena za plin koje će biti i veće od 10 posto.

O konačnom iznosu nije se htio izjašnjavati budući da proces pregovora još nije završen. Za razliku od HEP-a, koji s Inom vodi prilično diskretne pregovore, uprava Petrokemije znatno je jače pritisnula državu koja joj je ponovno 67-postotni vlasnik da pomogne u dogovorima s Inom. Očekuje se da će se na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj će se iznijeti planovi poslovanja za iduću godinu uprava Petrokemije detaljnije izjasniti o toj temi, a iz Vladinih krugova može se čuti da bi i plin za Petrokemiju trebao poskupjeti. I u slučaju te tvrtke ne bi bila riječ o ispunjavanju maksimalističkog zahtjeva Ine, odnosno o 40-postotnom poskupljenju cijene prostornog metra, ali u Ministarstvu gospodarstva procjenjuju da bi 20-postotno poskupljenje bilo prihvatljivo. Na upravi je, kažu, da to poskupljenje kompenzira na uštedama jer se sama Petrokemija mora naviknuti na uvođenje tržišnih uvjeta u utvrđivanju cijene plina. Cilj je, naime, postići takve odnose u iduće dvije do tri godine, i to posebice u segmentu cijena plina za velike potrošače. Povlaštene cijene plina kao sirovine za Petrokemiju mogu se, naime, tretirati kao subvencioniranje izvoza s obzirom da značajne količine gnojiva Petrokemija izvozi i na strana tržišta. Uostalom, i sama se Perokemija na domaćem tržištu susreće s problemom uvoza jeftinijeg gnojiva, primjerice iz Ukrajine, a koje je konkurentno jer mu je cijena plina kao sirovine niža od tržišnih.