Osnivanjem interventnog fonda, svojevrsnog ‘posljednjeg utočišta’ za nelikvidne fondove suočene sa zahtjevima za isplate uloga, brojni su fond menadžeri odahnuli, a potez regulatora toplo pozdravili. Brojni od njih imaju razloga za brigu; prema podacima za rujan imovina čak trinaest otvorenih investicijskih fondova pala je ispod granice od pet milijuna kuna, što je zakonski limit nakon kojega slijedi pripajanje nekom drugom fondu ili likvidacija. S neto imovinom manjom od 5,5 milijuna kuna, još četiri fonda neugodno su blizu te granice.

Zakonska granica
Naime, prema članku 93. Zakona o investicijskim fondovima, vrijednost imovine OIF-a s javnom ponudom ne smije pasti ispod 5 milijuna kuna tijekom tri uzastopna kalendarska mjeseca, a ako se to dogodi, fond mora biti likvidiran ili pripojen nekom drugom fondu. I u Hanfi su svjesni činjenice da je dio fondovske industrije, koja je do prije godinu dana ostvarila nevjerojatno visoke prinose, blizu granice ponora pa zabrinuto prate što se događa. “Naravno da nam nije drago što se toliko fondova nalazi na granici. Svjesni smo situacije i u svakodnevnom smo kontaktu s društvima za upravljanje”, kazao nam je dobro upućeni izvor iz Hanfe. Opisujući stanje riječima “proklet ako da, proklet ako ne da”, kaže da je pri rješavanju problema više opcija u igri, a kakvo će se rješenje iznaći ovisit će o brojnim faktorima, od kvalitete imovine, broja ulagača, je li riječ o malima ili ulagačkom kapitalu i drugima. Sami fond menadžeri, pak, kažu da je osnivanje interventnog fonda prvenstveno psihološki potez budući da svako posezanje za novcem spasa fond automatski vodi u likvidaciju, što nije cilj nijednom fondu. Vjeran Filippi iz Adriatica Capitala čija su oba fonda, AC Balkan i AC Sigma, na magičnoj granici od 5 milijuna kuna kaže da su ovakvu situaciju već predvidjeli. “Zato smo prije tri mjeseca pokrenuli pripajanje AC Balkana AC Rusiji. AC Sigma je fond s privatnom ponudom i ulagači su prilikom uplata pristali na horizont ulaganja od tri do pet godina. Ne očekujemo ikakva povlačenja koja bi zaprijetila opstanku fonda”, kaže Filippi, no pozdravlja uspostavu interventnog fonda. Na listi trinaest fondova s graničnom imovinom nalaze se tri fonda MP Investa koji ukupno upravlja s četiri. Prema podacima za rujan, ispod granice od pet milijuna kuna su MP Global čija imovina vrijedi 3,35 milijuna, MP BRIC.HR sa 3,95 milijuna te MP MENA sa 4,4 milijuna kuna. Predsjednik Uprave MP Investa Ivan Ivin pozdravlja uvođenje interventnog fonda riječima: “To je dobar potez i takvih primjera ima u svijetu, ali nisam siguran koliko su zaista efikasni. Vjerujem da će biti nekih fondova koji će zbog svoje veličine i strukture ulaganja biti prisiljeni posegnuti za tim sredstvima, ali mi ne vidimo sebe kao korisnike tog fonda.”

Minimalne isplate
Iako je činjenica da tri MP Investova fonda imaju premalu vrijednost imovine, Ivin ističe da su isplate udjela bile minimalne, a ovu situaciju opisuje kao privremenu. “Već smo dogovorili ulaz novih udjelničara u naše fondove i uplate bi se trebale završiti do kraja mjeseca pa će imovina porasti iznad zakonske granice”, najavio je Ivin dodavši da zato neće biti potrebe da matično društvo (slovenski partneri Medvešek i Pušnik) dokapitaliziraju domaće fondove. Iako je imovina fondova pod upravljanjem HPB Investa (u vlasništvu državne Hrvatske poštanske banke) HPB ZM-1 u rujnu pala na 4,5 milijuna, HPB Omega na 4,91 milijun, a HPB World Absolute Value na 4,9 milijuna kuna, neslužbeno saznajemo da se zasad ne razmišlja o opcijama pripajanja ili gašenja fonda nekom drugom fondu. “Rezultati imovine fondova su za rujan i prošlo je tek mjesec dana pa zasad ne razmišljamo o likvidaciji ili pripajanju”, kazao nam je visokopozicionirani sugovornik iz HPB Investa.

Bez pritiska
Objašnjava da se u slučaju ZM1 i Omege radi o fondovima s privatnom ponudom koji sa sobom nose ograničenja isplata zbog čega ne očekuju pritisak na isplate. Na listi su i dva fonda Platinum Investa, jedan Prospectusov i CEBA-e Investa te Fimin obveznički fond. Iako veliku većinu čine manji fondovi, ispod pet milijuna kuna je i Raiffeisenov RF Advantage sa 4,7 milijuna kuna. Vrlo blizu granice su i Agram Cash (Agram Invest), ST Bond (ST Invest) te Hi-Conservative (HAAB Investa).