Bez dodatnih smanjenja javnih rashoda koji su nužni kako bi se smanjilo porezno opterećenje nemoguće je očekivati da ekonomska politika postane faktor koji potiče gospodarski rast, tvrdi profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Smanjenje porezne presije je nužno, ali je povezano uz neželjena pitanja. Jedno od njih su i rashodi za plaće zaposlenih u javnom sektoru, te brojna socijalna prava i socijalni tranferi koje država isplaćuje”, kazala je Ivanov, dodavši da alternativno država može kroz privatizaciju državne imovine ili zajednička ulaganja s privatnim sektorom pokušati održati stanje i socijalne države i tržišne ekonomije. Ali, u tom slučaju, upozorava ona, pokušaju izlaska iz krize trebaju pridonijeti i građani i poduzeća jer izlazak iz krize, kada se i dogodi, neće biti rezultat samo ponašanja države “nego svih nas zajedno”. “Umjesto štednje svi koji to mogu trebali bi podržati potrošnju i investicije jer se jedino tako može djelovati u pravcu rasta zaposlenosti te osigurati da plaće imaju i oni koji ih danas nemaju”, kazala je podsjetivši da od 90-ih, a prema mnogim istraživanjima i tijekom 80-ih godina, kontinuirano pada hrvatsko gsopodarstvo.

Kontinuirano nazadovanje
No, nakon 2008. godine kada je prestao dotok inozemnog kapitala, postale su vidljive sve dubioze i strukturne neravnoteže u Hrvatskoj čemu je, tvrdi, pridonio nerealno postavljeni devizni tečaj 1993. godine, zbog čega je povećana konkuretnost inozemnih roba na domaćem tržištu, dok se narednih godina povećavao nesrazmjer između rasta uvoza i stagnacije izvoza. To je financirano inozemnim zaduživanjem koje je pak domaću valutu dodatno jačalo, te je ohrabrilo mnoge današnje dužnike da olako povećavaju svoju kreditnu zaduženost i prihvate valutnu klauzulu u svojim kreditnim obvezama, kazala je. Nakon 2008., pod utjecajem globalne krize i domaćih strukturnih problema, domaće gospodarstvo kontinuirano nazaduje, raste nezaposlenost i značajno opada potrošnja stanovništva. Ivanov smatra da zbog pesimistične atmosfere izostaju investicije dok jedina kategorija koja se povećava jest državna potrošnja. Međutim, kako ona navodi, da bi država mogla financirati povećane javne rashode, i prijašnja i nova vlada, povećavaju poreznu presiju (veća stopa PDV-a i promjene oporezivanja dohotka) iako je poznato da veće porezno opterećenje smanjuje mogućnosti gospodarskog rasta i pridonosi inflaciji troškova koja je vidljiva i danas.

Negativni efekti poreza
“Danas se negativno odražavaju i najave uvođenja poreza na imovinu i težnje da se spusti cijena stambenih nekretnina. Pritom su neizvjesni konačni učinci a vidljivi negativni efekti na investicijsku aktivnost poduzetnika i potražnju stanovnistva. Dok se te dvije kategorije ne povećaju nerealno je očekivati ekonomski rast”, kazala je. Ukoliko se konačno pokrenu toliko očekivane investicije i privatnog i javnog sektora, moguće je očekivati bolje stanje. No, upozorila je da takve pozitivne pomake statistika pokazuje sa značajnim kašnjenjem.

Martina Dalić, zastupnica (HDZ):

Bezobraštine tu ne pomažu
“Tražimo od Vlade da promijeni štetnu ekonomsku politiku jer ona samo dalje urušava gospodarstvo”, rekla je u petak Martina Dalić (HDZ) u raspravi koju su zatražili klubovi zastupnika nakon što je objavljen podatak o 2,2-postotnom padu BDP-a u drugom kvartalu. “Sve govori da će se pad nastaviti i nikakve bezobraštine u Saboru ne pomažu”, dodala je.