Oko 8,9 milijardi minuta utrošeno je u hrvatske tri mobilne mreže prošle godine, što je 1,6 posto više nego u 2015., dok je u fiksnim mrežama utrošeno 8,1 posto manje minuta ili 2,2 milijarde, čime su nastavljeni višegodišnji trendovi te potrošnje, uz istodobni nastavak snažnog rasta internetskog prometa, za 38,3 posto.

To pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o elektroničkim komunikacijskim uslugama koje se odnose na telefonske razgovore, SMS i MMS poruke te širokopojasni internetski promet, koji zadnjih godina u Hrvatskoj i najviše raste među svim tim uslugama.

Naime, prošle godine je u Hrvatskoj taj promet iznosio 710 milijuna GB (gigabajta), što je povećanje za oko 200 milijuna GB ili za 38,3 posto u odnosu na 2015., a još veći porast tog prometa, od gotovo 42 posto, na 201 milijun GB ostvaren je samo u zadnjem lanjskom tromjesečju u odnosu na isto u 2015.

Kod mobilnih mreža i utrošenih minuta nema velikih iznenađenja, rast od 1,6 posto na godišnjoj razini stabilan je i ponavlja se zadnjih nekoliko godina, a od ukupnih 8,9 milijardi minuta u 2016., nešto malo više od 2,2 milijarde minuta utrošeno je samo u četvrtom tromjesečju, što je u odnosu na isto razdoblje u 2015. porast od 2,5 posto.

Glavnina minuta u tim mrežama, 8,8 milijardi, utrošena je u unutarnjem prometu, što je porast od 1,6 posto u odnosu na 2015., a nešto veći porast od 6 posto ostvaren je s utrošenih 103 milijuna minuta u međunarodnom prometu.

Ono u čemu mobilne mreže bilježe višegodišnji pad je broj poslanih tekstualnih ili SMS poruka te multimedijskih ili MMS poruka. SMS-ova je u 2016. ukupno poslano 2,6 milijardi ili 9 posto manje, a MMS-ova 15,6 milijuna ili 11,3 posto manje.

U nepokretnim mrežama od ukupno lanjskih utrošenih 8,1 posto manje ili 2,2 milijarde minuta, 559 milijuna odnosi se samo na četvrto tromjesečje, što je također pad, od 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje u 2015..

Pad je u tim mrežama zabilježen i u unutarnjem i u međunarodnom prometu, odnosno na godišnjoj razini pad utrošenih minuta u unutarnjem prometu iznosio je 8 posto, a u međunarodnom 15 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost