Između Mađarske i Luke Rijeka nema ni jednog intermodalnog logističkog terminala te bi realizacija planiranog projekta u Križevcima mogla ovaj grad, ali i čitavu Hrvatsku, učiniti logističkim centrom ovog dijela Europe.

To bi imalo velikog efekta na gospodarski i demografski rast, ali i geopolitički značaj, rečeno je na konferenciji “Intermodalni logistički centar – zelena logistika za gospodarski razvoj Križevaca” koja se jučer u hibridnom obliku održala u organizaciji Saveza za željeznicu i partnera u Križevcima.

Cijena 375 mil. kuna
Kako je pojasnio Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca, radi se o projektu za koji se tek treba napraviti studija profitabilnosti, no prema postojećim strategijama razvoja ovakav bi objekt bio nužan za razvoj lokalnog gospodarstva, ali i za puno šire poslovne operacije.

Prve procjene govore da bi projekt u svojoj konačnici mogao stajati 375 milijuna kuna, a većina novca bi se namaknula iz EU fondova.

Ante Klečina, predsjednik Saveza za željeznicu, ističe da su lanci dobave u pandemiji COVID-19 pokazali sve svoje manjkavosti, posebno između Europe i Azije te je jasno da je logističke lance nužno učiniti boljima i fleksibilnijima te da su u toj situaciji najbolje prošle zemlje koje su imale kvalitetne intermodalne sustave prijevoza.

“Agenda EU predviđa da se do 2050. barem 50 posto robe u Uniji prevozi ekološkim načinom transporta, vodenim putem i željeznicom. Kako Hrvatska nema značajnijih kapaciteta kanala i rijeka, u našem slučaju to se odnosi na željeznicu.

Upravo zbog toga treba puno ulagati u modernizaciju i izgradnju funkcionalnog logističkog i intermodalnog sustava koji će se bazirati na željeznici”, kazao je Klečina.

“Križevce vidim kao predgrađe Zagreba od kojeg smo udaljeni 55 kilometara te smatram da naš razvoj, a na čemu se temelji i naša Razvojna strategija, mora biti usko povezane uz metropolu kao oazu za razvoj zelenih tehnologija i industrija”, ističe križevački gradonačelnik.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Trideset godina povjerenja: Kako su pametna rješenja i održivost osvojili hrvatske potrošače

Prevezeno 13 milijardi tona
Tomislav Rožić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti istaknuo je važnost intermodalnih terminala za suvremeni logistički lanac transporta, posebice kontejnera.

“U protekloj godini je u svijetu ostvaren promet od oko 13 milijardi tona tereta, a od toga 80 posto čini pomorski prijevoz. To govori da bez brodova ne bi bilo suvremene ekonomije, a s druge strane ti kontejneri se negdje moraju iskrcati i nekako otpremiti do krajnjih korisnika.

U lukama je lani pretovareno rekordnih 845 milijuna kontejnera, a procjene govore da će se ta brojka do 2030. povećati za tri do četiri puta, a do 2050. i za pet do šest puta.

Ove brojke govore same za sebe da će se morati puno ulagati u nove, kako brodske, tako i lučke i željezničke te logističke terminale na kontinentu kako bi se transport odvijao nesmetano”, kazao je Rožić.

Kvalitetan logistički centar u Križevcima bio bi nužan tvrtkama poput trgovačkog lanca KTC-a i multinacionalne Podravke.

Iz koprivničke prehrambene industrije ističu da oni manje od pet posto svoje robe transportiraju kontejnerima i željeznicom zato što ne postoje kvalitetni intermodalni logistički centri koji bi omogućavali brzi i jednostavni utovar i istovar.

Interes za funkcionalan intermodalni logistički centar imaju i u građevinskoj tvrtki Radnik iz Križevaca. Mirko Habijanec, prvi čovjek Radnika, ističe da oni godišnje prevezu tereta od 1000 tegljača, a što bi im u mnogim slučajevima jednostavnije, jeftinije i ekološkije bilo funkcionalnom željeznicom.