Integrativne radionice oblik su društvenog poduzetništva koji omogućuje zapošljavanje osoba s invaliditetom, čime se aktivno pridonosi njihovoj socijalnoj uključenosti i ekonomskom osnaživanju.

Za razliku od tradicionalnih poduzeća, one ne teže isključivo ostvarivanju profita, već im je primarni cilj pružiti sigurna radna mjesta, potaknuti pozitivne društvene promjene i unaprijediti kvalitetu života osoba s invaliditetom putem njihove integracije u svijet rada.

Zakonski okvir i uvjeti osnivanja

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20), integrativna radionica može biti ustanova ili trgovačko društvo koje ispunjava sljedeće minimalne uvjete: zapošljava najmanje 40 posto osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih; ima najmanje pet zaposlenih osoba s invaliditetom; posjeduje izvještaj centra za profesionalnu rehabilitaciju o zapošljivosti.

Postupak počinje podnošenjem zahtjeva Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod). Zavod imenuje stručno povjerenstvo koje procjenjuje ispunjava li podnositelj sve propisane uvjete: od adekvatnosti prostora i opreme do kvalifikacija stručnih radnika te održivosti poslovnog plana. Nakon pozitivnog mišljenja, pravna osoba podnosi zahtjev za suglasnost nadležnom ministarstvu, a nakon izdavanja rješenja upisuje se u Knjigu evidencije integrativnih radionica.

Tko može osnovati radionicu?

Osnivači integrativnih radionica mogu biti različite pravne i fizičke osobe, uključujući: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge i neprofitne organizacije, trgovačka društva, sindikati i drugi zainteresirani subjekti. Na mrežnoj stranici Zavoda dostupan je i Vodič kroz postupak stjecanja statusa zaštitne, odnosno integrativne radionice, koji detaljno objašnjava sve korake.

Stručna podrška i normativni uvjeti

Pravilnik o zaštitnim i integrativnim radionicama (NN 157/13 i 152/14) propisuje tehničke, organizacijske i kadrovske uvjete koje radionice moraju ispuniti. Posebno je važna obveza osiguravanja stručne podrške, nadzora i vodstva za sve zaposlene osobe s invaliditetom. Zavod najmanje jednom godišnje provodi stručni nadzor nad radom svake integrativne radionice, prateći provođenje programa zapošljavanja i usklađenost s važećim zakonskim okvirom.

Financijska održivost i poticaji Integrativne radionice imaju zakonsku obvezu najmanje 75 posto ostvarene dobiti uložiti u povećanje temeljnog kapitala, obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih osoba s invaliditetom, ulaganja u osnovna sredstva vezana uz radne uvjete i daljnji razvoj. Zavod pruža brojne poticaje kojima podupire rad integrativnih radionica, uključujući sufinanciranje plaća stručnih radnika i radnih instruktora, podršku pri zapošljavanju i prilagodbi radnoga mjesta, poticaje za zadržavanje zaposlenih osoba s invaliditetom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Aktualnosti i stanje na terenu

Od 2021. godine bilježi se značajan porast broja integrativnih radionica u Hrvatskoj. Trenutačno ih djeluje 37, a od toga je 19 registrirano kao radne jedinice. Te radionice posluju u različitim gospodarskim sektorima – od proizvodnje i poljoprivrede do uslužnih i kreativnih djelatnosti. Međutim, primjetna je neujednačena regionalna zastupljenost, pri čemu su određene županije znatno bolje pokrivene nego druge. Potrebno je dodatno motivirati poslodavce u svim dijelovima zemlje na osnivanje ovakvih poduzeća, kako bi osobe s invaliditetom imale pristup zapošljavanju bez obzira na mjesto stanovanja.

Integrativne radionice imaju ključnu ulogu u uključivanju osoba s invaliditetom u svijet rada, promiču vrijednosti inkluzije, socijalne pravde i odgovornog poslovanja. Njihov daljnji razvoj, posebno u manje razvijenim krajevima, od presudne je važnosti za izgradnju pravednijeg i solidarnijeg društva. Važno je i nadalje osiguravati sistemsku podršku, poticaje i edukaciju poslodavaca, kako bi ovaj oblik zapošljavanja postao dostupniji i učinkovitiji u cijeloj Hrvatskoj.