Predsjednik Uprave Instituta IGH-a Oliver Kumrić avanzirao je te 1. travnja preuzima funkciju izvršnog direktora u društvu Avenue Engineering and Construction (AEC) koje je većinski vlasnik IGH-a.

Dosadašnji član Uprave IGH-a Robert Petrosian postaje novi predsjednik Uprave ove inženjerske tvrtke. Novosti u preslagivanjima u upravljačkim funkcijama praćene su i ulaskom Kumrića u suvlasništvo navedene kompanije, čime on postaje manjinski partner u tvrtki koju će i dalje kontrolirati Sergej Gljadelkin.

Iz Kumrićeve karijere svakako je vrijedno izdvojiti dodatno školovanje u SAD-u (na Sveučilištu u Berkeleyju, zatim Sandfordu, Harvardu i New Yorku), funkciju savjetnika za infrastrukturne projekte u članici Svjetske banke International Finance Corporationu, kao i nestranačkog pomoćnika ministra u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture početkom 2012. te predsjednika Nadzornog odbora HŽ Infrastrukture.

Kreće li nova dionica u razvoju IGH-a i u kojem smjeru će je voditi, Kumrić koji uskoro ulazi i u Nadzorni odbor IGH-a vrlo otvoreno govori u razgovoru za Poslovni dnevnik. Za nove iskorake otkriva da su ključne predstojeće aktivnosti na planu kreiranja strateškog razvoja poslovanja Instituta i povezanih društva na svim novim tržištima. Novo pozicioniranje o kojem je riječ ponajprije se odnosi na udaljena tržišta Azije i Afrike, ali meta su i neka bitno bliža tržišta.

Kako će se Vaš odlazak reflektirati na IGH, što su glavni ciljevi kojima ćete se posvetiti na novoj funkciji i koja tržišta su interesantna?
Pripremamo teren u suradnji s našim novim partnerima za proboj na pojedine dijelove zapadnoeuropskog tržišta, no o čemu je konkretno riječ još ne mogu govoriti. Posrijedi je svakako kvalitetan iskorak, a nova ‘stepenica’ u razvoju IGH-a korespondira s finalizacijom aktivnosti vezanih uz ozdravljenje kompanije. Moramo se širiti, posebice jer šanse za to jačaju nakon što smo u proteklom periodu, uz velike napore na planu operativnog poslovanja, zaokružili fazu oporavka. Stoga mirne duše mogu prijeći na novu funkciju, na kojoj ću zbog vraćenog povjerenja kooperanata, dobavljača i financijaša te struke biti još više u prilici pomagati da se u svim parametrima IGH uzdigne na još viši nivo.

Možete li istaknuti koji je dio najbitnijih zadataka koji se od Vas očekuju?
Zadaci će biti na strateškoj razini, zajedno s ostalim partnerima. Pored završetka financijskog restrukturiranja i predstečajne nagodbe IGH, na razini grupe ključni zadaci bit će širenje poslovanja na internacionalna tržišta, razvoj i unaprjeđenje odnosa s ključnim klijentima te komunikacija s postojećim i novim strateškim partnerima.

Od ukupno nešto više od 150 milijuna kuna podmirenih dugova, koliki iznos se tiče zadnje dvije godine?
Ukratko, uz znatno smanjenje prosječnog vremena za plaćanje novih obveza, naši dugovi prema kooperantima i dobavljačima gotovo u cijelosti su otplaćeni. Posljednje dvije godine praktički su značile polovicu ovog financijskog tereta. Isplata se nije mogla odvijati u bržem tempu, jer smo imali i druge obveze, npr. deponirali smo 19 milijuna kuna kao garantni okvir koji je bitan zbog jamstava za dobro izvršenje posla. No, oslobodimo li tu tranšu tijekom ove godine, postat ćemo likvidniji i za nova ulaganja u poboljšanje uvjeta rada naših radnika.

Što biste istaknuli kao glavne značajke poslovanja danas u odnosu na 1. siječanj 2018. kad ste postali CEO?
Značajno smo poboljšali efikasnost kao i sve poslovne procese te unaprijedili ugovaranje o čemu govore financijski podaci, pa i oni da će prošlogodišnji rezultat biti nastavak pozitivnih pokazatelja iz trećeg kvartala. U prošloj godini smo ugovorili više od 210 milijuna kuna novih poslova, što je 60% više u odnosu na raniju godinu, s tim da je i profitabilnost ugovora znatno bolja. Glavni razlog za to pripisuje se pozitivnim tržišnim kretanjima, odnosno tržište se stabiliziralo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Po Vama, koliko je narasla profitabilnost u prosjeku na razini tržišta?
To je teško reći. Više se ne srlja u poslove pod svaku cijenu, ali smo i dalje daleko od fer cijene inženjerskih usluga. S druge strane, zbog pritiska na povećanje profitabilnosti nažalost pate i radnici; naime, kad bismo ih platili toliko koliko bismo trebali kako oni ne bi potražili opcije u inozemstvu, onda bi i cijene koje ugovaramo morale biti veće. Očekujem da će se ovo pitanje odnosa između vrijednosti poslova i troška rada izbalansirati u sljedeće dvije godine, tako što će donijeti rast cijene rada i rast cijene ugovorenih poslova.

Možete li pojasniti svoje viđenje velikog raskoraka u vremenu između planiranja i izvođenja radova, izlaz iz toga te tangira li to i cijelu regiju?
Cijene u sustavu na našem tržištu moraju rasti, slično vrijedi i u regiji, a kao dokaz toga već su i novi izvođački trendovi jer su cijene zapravo otišle toliko visoko da smo svjedoci kako za najveći broj natječaja cijene koje nude potencijalni izvođači znatno premašuju procijenjene vrijednosti. Tržište se razvija, jednostavno ne može ni biti status quo, dok su procjene vrijednosti projekta investitora rađene na slabim podlogama ili na cjenovnim parametrima koji su vrijedili prije 3 do 5 godina. U približavanju stvarnosti neminovno je da će naručitelj dobiti bitno veću cijenu i morat će pronaći način kako to isfinancirati. Projekti financirani iz EU fondova donijeli su više birokracije kao i nove kontrolne mehanizme, koji mogu usporiti realizaciju projekata. S druge strane, i dalje manjkaju kapaciteti u provedbi što se naročito tiče hidrotehnike, gdje više od 200 projekta u vodnoj infrastrukturi provode lokalna komunalna poduzeća koja nisu dostatno provedbeno kapacitirana. To je svojevrsna greška sustava – projekti u vrijednosti i po 500 milijuna kuna u rukama nekoliko ljudi koji su dotad najviše ugovarali vrijednosti od nekoliko milijuna, što ne ide u prilog efikasnoj realizaciji.

Postoje li još i izvjesna kadrovskih osipanja ili odlasci menadžera?
Ne događa se ništa dramatično. IGH je velika tvrtka koja zapošljava više od 500 zaposlenika te smatramo da je naša fluktuacija u dopuštenim granicama. IGH trenutno prolazi kroz organizacijske i strukturne promjene koje su na prvom mjestu interesa kompanije. Kako bi zadržali izvrsnost u svom poslovanju i uhvatili gospodarske prilike, cilj je privući stručnjake s inozemnog tržišta s internacionalnim iskustvom. U protekle dvije godine iz IGH je otišlo 130 ljudi, kroz otkaze manje efikasnim djelatnicima i samovoljne odlaske, ali je oko 115 novozaposlenih došlo kroz detaljni selekcijski postupak. Zapošljavamo mlade pripravnike, ali prioritet su većinom inženjeri s iskustvom. Posebno raduje i povratak nekih bivših, iskusnih i cijenjenih inženjera. Tijekom prošle godine povećana je plaća za cca 50% djelatnika.

U kojoj fazi je izvozno širenje? Ostaju li najvažnija tržišta Gruzija, BiH i Kosovo, što je s Rumunjskom i koliko je izvoznih poslova ukupno zaključeno u zadnje dvije godine? Kakvi su izgledi za nove, s obzirom na strateški cilj da ih do 2023. bude oko 50%?
I dalje stojimo kod tih ciljeva, štoviše uvjeren sam jače nego ikad prije da IGH treba biti platforma za izvoz inženjerskih poslova. Na tome ću osobno još i više raditi u novoj ulozi, iako je trenutni njihov udjel od oko 10%. BiH je vrlo potentno tržište na kojem želimo uzeti svoj dio ‘kolača’ na projektu gradnje preostale dionice duge 200 kilometara na VC koridoru koji se financira i iz pretpristupnih fondova, s čime imamo veliko iskustvo. Rumunjska je definitivno velik potencijal, ali dinamika provedbe projekata tamo je ugrožena zbog nestabilne političke situacije. U Gruziji završavamo pet velikih ugovora i svakako bismo htjeli zadržati kontinuitet i kroz tamošnju podružnicu, zbog čega s potencijalnim partnerima pregovaramo o otvaranju novih tržišta, između ostalog Ukrajine i Moldavije. Također nam je jako zanimljiva Albanija, gdje su čini se, nažalost tek nakon nedavnog potresa, postali svjesni potrebe sustavnog inženjerskog pristupa i strože kontrole projektne dokumentacije i kvalitete gradnje i ugrađenih materijala.

Što planirate glede popunjenosti knjige narudžbi?
Knjiga ugovora je bogatija nego ikad prije u posljednjih 10-ak godina. Imamo više od 250 milijuna kuna zdravih novih ugovora te je u ovoj godini plan ugovoriti još toliko. To je izvrsno za tvrtku, ali istovremeno predstavlja izazov kako to realizirati na zadovoljstvo naručitelja. Zbog toga nam slijedi intenzivno zapošljavanje, pa možda i akvizicija nekih novih tvrtki, ne nužno samo u Hrvatskoj. Također, kao i u cijelom sektoru, plan je značajno dizati plaće i beneficije zaposlenika. Zaposlenici IGH imaju mogućnost sudjelovati u značajnim projektima i unutar Hrvatske i izvan granica, a danas u Hrvatskoj postoji mali broj kompanija koje nude mogućnost sudjelovanja na takvim projektima.

Na kojim ste sve tenderima aktivni na domaćem tržištu?
U prometnoj infrastrukturi u RH trenutno se događaju velike stvari. Pokrenuti su veliki projekti i svakako namjeravamo u njima sudjelovati. Trenutno sudjelujemo u izradi projektne dokumentacije na nekoliko ključnih dionica na željezničkom koridoru Botovo – Rijeka, što nam daje dobru startnu poziciju da ostanemo prisutni na tim projektima i u fazi gradnje. Nadamo se da će se realizacija projekata u hidrotehnici konačno intenzivirati. U cestogradnji smo prisutni na svim projektima koji kreću ili su u gradnji, od nadzora Pelješkog mosta i prilaznih cesta, do obilaznice Omiša i ceste D403 u Rijeci. Također sudjelujemo u projektiranju nekoliko ključnih dionica državnih cesta gdje okupljamo u konzorcijima manje hrvatske inženjerske tvrtke. Gdje god smo mi nadzor, s nama su suradnici lokalne kooperantske tvrtke, čime nastojimo biti pozitivan faktor u malim sredinama, gdje na novim projektima one dobivaju puno više benefita, od toga da stasaju nove tvrtke i inženjeri do toga da im postajemo pozitivan faktor u gospodarskom razvoju tijekom nekoliko godina.

‘Robert Petrosian je dokazan, top stručnjak’
Oliver Kumrić kao dosadašnji predsjednik Uprave i Robert Petrosian koji preuzima vodstvo Instituta IGH odradili su sjajan posao na restrukturiranju i repozicioniranju kompanije. Oliverove kvalitete te poslovni uspjesi razlozi su zbog kojih smo sretni što je odlučio prihvatiti novi izazov na poziciji izvršnog direktora krovne kompanije Avenue Engineering & Construction, zaduženog za ostvarenje strateških ciljeva grupacije i širenje na inozemnim tržištima. U njoj ulazi i u vlasničku strukturu kao partner, a ostat će i dalje ključna osoba u odnosima s najvažnijim partnerima Instituta IGH. Robert dolazi na čelo IGH kao vrhunski stručnjak s više od 20 godina iskustva u području građevinarstva i iza njega su izvrsni rezultati na međunarodnim tržištima. Uvjeren sam kako će nastaviti uspješno voditi kompaniju.