Loša poslovna klima nažalost nije novost u Hrvatskoj. Na nju godinama upozoravaju ugledni domaći i strani stručnjaci, no unatoč sazrijevanju spoznaje u velikom dijelu javnosti, pa i u dijelu političke elite da se stvari moraju ozbiljno mijenjati, strukturne promjene i dalje izostaju. Nažalost, nema ih niti u najavama. Čak i suprotno. Trenutak kada u Hrvatskoj postanete poduzetnik, prestajete se baviti poduzetništvom i postajte državni činovnik.

Umjesto da svoje vrijeme ulažete u unaprjeđenje poslovanja, inovacije i razvoj, traženje novih kupaca za svoje proizvode ili usluge, kao poduzetnik 80% dana trošite na izvještavanja, očitovanja i zadovoljenje prenormiranih propisa. Primjerice, samo početkom ove godine u Hrvatskoj se promijenilo više od stotinu propisa, a tražiti od malog poduzetnika da prati sve te izmjene zahtijeva barem tri pravnika na platnom spisku. Pri tom inspektorati djeluju samo represivno umjesto edukativno i u dobroj vjeri. To čak niti ne smatram njihovim problemom već onih koji donose zakone s kojima se natječu tko će imati više prekršajnih odredbi sa drastičnim kaznama. Što nam se još treba dogoditi da politički sudionici – krojači naših sudbina shvate koliko su nam reforme potrebne?  

Proračun
Nadamo se da će ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita ipak natjerati donositelje odluka na provođenje neophodnih i sveobuhvatnih strukturnih reformi koje preporučuje Europska komisija, a prvenstveno se odnose na rashodovnu stranu proračuna. Preporuke EK prema Hrvatskoj vrlo su precizne: ukupni deficit ne bi smio prijeći 4,6% BDP-a u 2014., neophodno je racionalizirati plaće, izdatke za socijalno osiguranje i subvencije, treba ustrajati na poreznoj disciplini i povećanju efikasnosti porezne administracije, poboljšati institucionalni okvir javnih financija, uključujući i jačanje višegodišnjih proračunskih programa te  provesti reforme uz rigidnosti tržišta rada, nepovoljno poslovno okruženje i poboljšanje kvalitete javne administracije. S druge strane, možemo se samo nadati da traženje instant rješenja na prihodovnoj strani neće usporiti proces provođenja neke od planiranih mjera Vlade u pogledu blaže racionalizacije unutar državnog i javnog sektora. Jedna od njih, s velikim potencijalom uštede sigurno je izdvajanje uslužnih djelatnosti iz javnog i državnog sektora (tzv. outsourcing).

U HUP-Koordinaciji poduzeća iz uslužnih djelatnosti osnovanoj, kao odgovoran socijalni partner već nakon prve najave Vlade, uvjereni su da ispravno postavljen proces izdvajanja u kratkom roku može donijeti uštede od 20 posto, a u srednjem roku i više. Najbolja europska praksa, ali i bogata domaća iskustva u izdvajanju kako u privatnom tako i u javnom sektoru, dali su upravo te brojke. Poznato je isto tako da svuda uz uštede znatno raste i produktivnost rada u izdvojenim djelatnostima – najbolji rezultat postignut je u Italiji, čak do 60 posto.  No, da bi izdvajanje bilo uspješno, Vlada prvo mora donijeti preciznu odluku o tome koje će se djelatnosti po kojim resorima izdvajati, na koji način te na temelju kojih brojki i izračuna. 

Proces izdvajanja
Zatim to treba glasno i otvoreno iskomunicirati sa socijalnim partnerima te uz njihovu pomoć kreirati najbolje okvire za provođenje tog procesa i hrabro u njega krenuti. Mi smo sada u situaciji da je socijalni dijalog u Vladi oko izdvajanja započet, no još uvijek čekamo jasnu odluku Vlade o tome što će sve ići u izdvajanje. Takvo stanje pogoduje raznim nagađanjima i nepotrebnom podizanju tenzija između sindikata i poslodavaca. A u izdvajanju nema ništa skrivenog i nepoznatog. Sve se zna iz bogate domaće i europske prakse.

Ulazak privatnika u uslužne djelatnosti u javnom i državnom sektoru donosi značajne uštede, organizacijski i procesni know-how, donosi značajne investicije u novu opremu i strojeve i na taj način daje veliki poticaj domaćeg gospodarstvu, no istovremeno uvodi i znatno podiže, danas u javnom i državnom sektoru vrlo niske ili čak i nepostojeće, standarde kvalitete pružanja usluge. Uz sve to, moguće je u srednjem roku zaštiti i postojeća prava zaposlenih. Pobjednička situacija za sve. Možda i po prvi puta, Vlada ima priliku od samog početka procesa, kroz uvažavanja socijalnih partnera, know-howa i primjera europskih zemalja krenuti u pravom smjeru, napraviti kvalitetne formalne okvire – i imati tzv. clean start. Nadamo se samo da se taj dobar smjer neće izgubiti negdje po putu.

Petar Lovrić, predsjednik HUP-udruge malih i srednjih poduzetnika

POSLOVANJE

Okolišne deklaracije kao potvrda održivog razvoja NEXE proizvoda

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?