U proceduri bi se uskoro trebao naći Zakon o Državnom inspektoratu koji će inspektorima rada omogućiti da na licu mjesta zabrane rad na 30 dana poslodavcima koji ne isplaćuju plaće.

Vlada, kako Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje, ozbiljno razmišlja o podjeli Državnog inspektorata kako bi se Sektor za nadzor rada i zaštite na radu izdvojio u posebno tijelo. To pretpostavlja donošenje novog zakona o inspekciji rada, kakav imaju članice Europske unije, koji bi propisivao i definirao ustroj institucije za praćenje radnih propisa i Zakona o radu. Cilj takvog rješenja, što predlaže Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, stvaranje je jake nadzorne službe koja bi efikasnije pratila poštuju li poslodavci Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu, te se učinkovitije sankcionirali poslodavaci kod kojih utvrde da ih krše. Inspektor koji danas utvrdi da poslodavac radnicima ne isplaćuje plaću, ne može donijeti mjeru trenutne zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana, već mora podnijeti kaznenu prijavu protiv poslodavca te pokrenuti ovršni postupak. Premda će novi zakon tu zavrzlamu riješiti, stručnjaci u Ministarstvu rada smatraju kako će novo tijelo ipak efikasnije odgovoriti na te i slične izazove u području rada i zaštite na radu.

"Kada inspektor izađe na teren i utvrdi da se krši zakon prvo se pokreće upravni postupak, što znači da cijela procedura sankcioniranja traje dulje nego što bi trebala i nego što primjerice propisuje Ovršni zakon", kaže naš izvor. Da su daljnje promjene u sustavu rada  Državnog inspektorata moguće nedavno je najavio i Neven Mimica, potpredsjednik Vlade, rekavši "da će se dio poboljšanja u radu Državnog inspektorata rješavati u slijedećim fazama kroz posebne propise". Posebni inspektori rada i zaštite na radu postoje primjerice u Austriji, Njemačkoj, Španjolskoj, Madžarskoj i Poljskoj. Inspektori rada u Austriji nadziru poštivanje svih propisa koji reguliraju radne odnose, zaštitu na radu i ozljede na radu. Imaju ovlasti nad svim poslodavcima osim nad zaposlenima u lokalnoj samoupravi, poljoprivredi i šumarstvu te u privatnim kućanstvima. Isplaćuju li se na vrijeme i po zakonu plaće i sva davanja u Austriji kontrolira pak financijska policija. Slična je situacija i u Njemačkoj, inspektori rada posebna su organizacija odijeljena od drugih koja prati poštuju li poslodavci ograničenja radnih sati odnosno prekovremene, zaštitu na radu i radno zakonodavstvo. Jedan od glavnih područja nadzora im je poštivanje prava mladih majki i dojilja. U europskim zemljama mahom je uvedeno i obvezno školovanje za inspektora rada, što je također jedna od inicijativa o kojoj se razmišlja u Hrvatskoj."U Hrvatskoj su inspektori rada i zaštite na radu u istom tijelu kao i gospodarski, elektroenergetski, rudarski i inspektori otpreme pod tlakom", kažu u ministarstvu dodavši kako takvu praksu gotovo nema ni jedna zemlja EU.

No, odvajanje ne propisuje EU, tako da je zasad neizvjesno kada će se u konačnici svih 246 inspektora rada i zaštite na radu koji djeluju u sklopu Inspektorata prestrojiti u novu instituciju.Kako u Državnom inspektoratu komentiraju ovakve najave i kakvi su bili rezultati nadzora u 2012., nismo doznali jer je analiza tih podataka u tijeku. Prema dostupnim podacima, inspektori rada obavili su tijekom 2011. godine 27.456 inspekcijskih nadzora, 17.970 u području radnih odnosa i 9486 u području zaštite na radu. Otkriveno je 2177 nezakonito zaposlenih osoba, od toga 608 stranaca. Protiv poslodavaca nadležnim prekršajnim sudovima je podneseno 6384 optužnih prijedloga, izrečeno je 405 kazni i naplaćeno je 4,5 milijuna kuna. Nadalje, 366 poslodavaca je umjesto zabrane rada "otkupilo" svoju kaznu temeljem čega je u proračun uplaćeno, poručuju iz Državnog inspektorata, 13,2 milijuna kuna. Pokrenuto je i 17 kaznenih postupaka zbog povrede prava na rad.