Zbog velike nervoze koju je izazvalo novo poskupljenje cijena Ininih derivata reagirala je i premijerka Jadranka Kosor. Pozvala je čelništvo Ine u Banske dvore te od njih zatražila da joj do kraja tjedna predlože model kojim će se u određivanju cijene pokazati veća socijalna osjetljivost. Iako Vlada izbjegava izrijekom tražiti od Ine vraćanje cijena na staro, posve je jasno da Banski dvori traže kooperativnost kako u rastu cijena goriva drugi gospodarski subjekti na tržištu ne bi tražili izliku za poskupljenja, što su u utorak neki, poput cestovnih prijevoznika, već i najavili. Druga intervencija države na Inine cijene u posljednja tri tjedna ponovno se, međutim, dogodila sa zakašnjenjem jer je, prema neslužbenim informacijama, Ina o planiranom povećanju cijena, uobičajeno, izvijestila nadležno Ministarstvo gospodarstva dan prije, u ponedjeljak, tijekom popodneva, ali iz Ministarstva nije bilo zahtjeva za stopiranjem novoga cjenika. Tek je u utorak, nakon što su se nove cijene počele primjenjivati, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec javno poručio da će se propitati poskupljenje.

Konkurencija
Nova intervencija Kosoričina kabineta pokazuje da će se Ina teško riješiti statusa nacionalne naftne kompanije čije cijene želi određivati država, a to redovito čini svaki put kada poskupljenje derivata izazove žestoke reakcije medija i građana. Ovaj put je taj pritisak bio i veći jer je premijerka Kosor niz važnih gospodarskih odluka vezala i uz strateške dogovore s javnim poduzećima o održavanju iste razine cijena. U taj krug tvrtki upala je i Ina, vjerojatno i zbog angažmana države glede rješavanja njezinih problema s likvidnošću iako više nije kompanija pod punim državnim nadzorom. Takav dogovor Ina je već jedanput bila “prekršila” prije dva tjedna pa je Vlada prvi put intervenirala. Druge kompanije su tada povisile cijene pa su derivati na Ininim benzinskim postajama u odnosu na konkurenciju (OMV i Tifon) u protekla dva tjedna bili niži i za 30-ak lipa.

Više zarade
U Ini su jučer komentirali samo kako je “riječ o redovnom obračunu cijena koje se prema utvrđenoj formuli revidira svaka dva tjedna, a prema važećem pravilniku baza za obračun cijena je prosjek dvotjednih cijena derivata na Mediteranu, a ne cijena sirove nafte”. Dodaju da je za razliku od cijena sirove nafte koje proteklih dana bilježe pad prosjek cijena derivata na spot tržištu na Mediteranu imao uzlazan trend. Tu Ininu tvrdnju potvrđuju i podaci da je prosjek cijena dizelskih derivata na Mediteranu u razdoblju od 3. do 14. kolovoza bio iznad 600 USD po toni, dok su cijene benzinskih derivata dosegle i 750 USD po toni. Uz takve uvjete Ina je, kao i ostale naftne kompanije, nakon velikog pada prihoda i profitabilnosti zbog niskih cijena sirove nafte (i derivata) ušla u razdoblje viših zarada, što se već pozitivno odrazilo na njezin poslovni rezultat u drugom tromjesečju.

Regija

Više cijene
Za usporedbu, cijene u okruženju Hrvatske su, osim u BiH, nešto veće. Litra benzina (standard Euro 5) u Sloveniji košta 8,4 kune, a dizela 7,6 kuna. Mađarska i Austrija imaju iste cijene – benzin je 8,2 kune, a dizel 7,4 kune. U Srbiji benzin Euro 95, ali nižeg standarda (Euro 4) košta 8,07 kuna, a dizel 7,8 kuna. Benzin istog, nižeg standarda u BiH košta 7,4 kuna, a u dizel 7,1 kunu.