Ponajviše zahvaljujući padu cijena energije, odnosno goriva, u lipnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju kućanstava u odnosu na svibanj i ukupno pale, a godišnja stopa inflacije drugi je mjesec zaredom usporila. Nakon što je u travnju ubrzala na 5,8 posto, u svibnju je svedena na 5,2, a prošli mjesec na 4,5 posto, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku. Niža stopa ove je godine zabilježena samo u veljači, tj. prije izbijanja rata na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca s utjecajem na cijene energenata na svjetskim tržištima. Sve u svemu, u prvih šest mjeseci 2026. inflacija je u prosjeku iznosila 4,6 posto.

Što pogoni cijene usluga?

Osim komponente energije koja u potrošačkoj košarici ima ponder veći od 15 posto, a na mjesečnoj razini u prosjeku je pojeftinila 2,9 posto, potkraj prošlog mjeseca nešto su niže nego mjesec prije bile i cijene Hrane, pića i duhana (za 0,2 posto), a za 0,6 posto pojeftinili su i neprehrambeni industrijski proizvodi. Niže cijene kod te tri komponente neutralizirale su rast cijena u četvrtoj – usluge su, naime, u odnosu na svibanj u prosjeku poskupjele 1,1 posto, sugerirajući i dalje značajne cjenovne pritiske u toj sferi, koji se trenutačno ponajprije povezuju s turističkom sezonom. Time je inflacija usluga i u godišnjim usporedbama ubrzala; u odnosu na lanjski lipanj cijene usluga više su za 8,1 posto.

I dalje, međutim, najveći doprinos inflaciji u 2026. daju povećani troškovi energenata. I uz prošlomjesečno pojeftinjenje oni su skuplji nego prije godinu dana za 13,2 posto u prosjeku, ali prije mjesec dana energija je bila na godišnjem rastu od gotovo 17 posto. Nasuprot tomu, u kategoriji Hrane, pića i duhana godišnja je stopa rasta prvi put u dvije godine svedena ispod dva posto (na 1,8 posto), čime se u ukupnoj inflaciji od 4,5 posto njezin doprinos sveo na “samo” 0,6 postotnih bodova. Usto, neprehrambeni industrijski proizvodi (bez energije) u prosjeku su nešto jeftiniji nego prije godinu dana.

“Kada za dva tjedna državni statističari objave detaljnije podatke, vidjet će se je li nešto snažniji rast cijena u uslugama povezan s indirektnim učincima viših cijena energije u proteklom razdoblju ili odražava nastavak inflatornih pritisaka potaknutih domaćim čimbenicima”, ističe glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. Treba spomenuti, dodaje, da dosad nije bilo znakova indirektnih učinaka ni na jednom drugom agregatu inflacije. Stvarni utjecaj na potrošačke cijene prvenstveno će ovisiti o trajanju sukoba između Irana i SAD-a i pratećeg poremećaja u opskrbi. “U slučaju nastavka napretka u pregovorima i očuvanja tranzita kroz Hormuški tjesnac, inflacija bi mogla nastaviti blago usporavati, premda će godišnji rast cijena do kraja godine ostati znatno iznad ciljanih razina središnje banke”, zaključuje.

Rast potrošnje usporava

Ovih dana objavljeni podaci o kretanju prometa u trgovini na malo, koji se smatraju dobrim indikatorom potrošnje kućanstava, potvrdili su usporavanje rasta. U prvih pet mjeseci maloprodajni je promet realno veći nego lani za 2,3 posto, ali u 5. mjesecu je povećanje iznosilo samo 0,5 posto realno (nominalno 4,2%).

Podaci Porezne uprave o fiskalizaciji u krajnjoj potrošnji pokazuju, pak, da su u prvoj polovici ove godine obveznici fiskalizacije u svim djelatnostima evidentirali 26,2 milijarde eura prometa. To je za više od pet milijardi više nego lani, ali do ove godine postupak fiskalizacije nije bio obavezan za transakcijska plaćanja pa ni podaci nisu u cijelosti usporedivi. Ipak, gledaju li se samo plaćanja obavljena gotovinom i karticama, njihov je ukupan iznos u prvih pet mjeseci 2026. nominalno bio za oko 7,5 posto veći nego lani.