Inflacija se nastavila ubrzavati i u studenome te je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena skočila s listopadskih 2,2 na 2,8 posto, ponajprije kao posljedica povećanja cijena energenata i hrane.

U mjesec dana energenti su poskupjeli 2,5 posto dok su cijene hrane išle gore dodatnih 0,2 posto. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena, usporediv s ostalim članicama EU, još je nepovoljniji i iznosi 4 posto na godišnjoj razini, prema 2,3 posto u europodručju. Po tom indeksu samo je Belgija skuplja od Hrvatske, piše Večernji list.

Kolika je zapravo inflacija?

Zrinka Živković-Matijević, glavna ekonomistica RBA, izračunala je da su više cijene hrane i usluga proizveli 90 posto ovogodišnje inflacije koja je od siječnja do kraja studenog iznosila 2,9 posto.

Vlada je tek u studenome odmrznula cijene struje i plina, pa će ta dva energenta poskupjeti 10 posto u dva navrata. Prvo poskupljenje struje od 6,5 posto bilo je u studenome, a ostatak će doći početkom iduće godine.

Cijene goriva mijenjaju se jednom tjedno, ovisno o stanju na tržištu i geopolitičkim okolnostima. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, podsjeća da je cijena plina skočila u studenom za 21% na 47,2 EUR po MWh uslijed previranja na europskom tržištu plina, a ponajviše između Rusije i Austrije. Cijena nafte tipa brent ostala je ovog mjeseca stabilna na 72,9 USD po barelu.

Hrvatska vlada ukalkulirala je učinak poskupljenja struje i plina na inflaciju te tvrdi da će iduća godina donijeti dodatnih 2,7 posto prosječne inflacije na dostignutu razinu cijena, a slično procjenjuju i ostale kuće te bankarski analitičari. Državni zavod za statistiku ističe da službenu košaricu za praćenje inflacije čini 910 različitih roba i usluga, a cijene se snimaju u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Sisku, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku i Varaždinu.

Postoji percepcija da je inflacija puno veća jer ljudi glavninu svojih dohodaka troše na hranu i režije, posebno u kućanstvima s niskim prihodima. Privatna konzultantska tvrtka Nielsen iQ, koja se bavi potrošačkim trendovima, navodi u istraživanju za portal Jatrgovac, da je od početka ove godine najviše poskupjela čokolada za kuhanje, 41 posto, izotonični napici skuplji su 16 posto, deterdženti oko 15 posto, dok su čokoladice, minerali i vitamini te zaštita kože od sunca poskupjeli po 13 posto.

Što je pojeftinilo?

Ima i pojeftinjenja, pa je u zadnjih godinu dana šećer pojeftinio 29% (37% od početka godine), toaletni papir 7%, jaja i vlažni toaletni papir jeftiniji su 6%, smrznuta tijesta 4%, brašno i hrenovke 3%, te sirevi 1%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Svemu jeftinijem uglavnom je rasla i konzumacija. Njihova prehrambena košarica sa stotinjak artikala skuplja je 5,5 posto od početka godine, a količinska prodaja rasla je oko dva posto. Trgovačke robne marke u prehrani bilježe veći porast prodanih količina uz nižu stopu rasta cijena nego brendirani proizvodi.

Od vodećih 10 kategorija u prehrambenom segmentu, dvoznamenkast rast prometa bilježe jaka alkoholna pića i sladoledi, s tim što su su promet prodanih žestica nabildale količine prodanog alkohola (plus 9 posto), dok se kod sladoleda radilo o desetpostotnom poskupljenju. Oko 6 posto veću prodaju ima svježe meso gdje se bilježi blagi rast cijena od 2 posto, dok je prodaja salama stagnirala jer im je cijena 8 posto viša.

Promet kave raste, ali uz pad prodanih količina, dok promet mlijeka pada i količinski i vrijednosno uz rast cijena, navodi autorica istraživanja Zorana Krajinović. Pala je količinska prodaja čokoladnih tabli, mlijeka, kave, vina, keksa i ukiseljenog povrća. Od neprehrambenih artikala bilježi se pad prodaje dječjih pelena za dva posto, u skladu s općim trendom smanjenja broja rođene djece.

U prvih devet mjeseci najviše su vrijednosno rasli sportski napici (60%) zbog rasta konzumacije i cijena. Od promatrane 94 kategorije u prehrambenoj košari, samo njih 15 imalo je niže cijene, a njih 24 smanjenu količinsku prodaju. Pedesetak artikala iz neprehrambene košarice poskupjelo je od početka godine nešto jače od 3%.