Hrvatska je u prosincu bila među zemljama EU-a s najvećim rastom industrijske proizvodnje, u raskoraku s pogoršanjem na europskoj razini, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.

Na razini eurozone industrijska proizvodnja smanjila se u prosincu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1,1 posto u odnosu na studeni kad je prema revidiranim podacima porasla za 0,4 posto, izračunali su statističari.

U EU proizvodnja se smanjila za 0,8 posto, nakon što je u studenom prema revidiranim podacima bila porasla za 0,2 posto.

Otprilike pola zemalja EU-a bilježilo je u prosincu rast proizvodnje na mjesečnoj razini, a najviše je poskočila u Irskoj, za 8,2 posto. Slijedi Luksemburg gdje je uvećana za 6,7 posto.

U skupini je i Hrvatska s rastom proizvodnje u prosincu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 6,3 posto u odnosu na studeni kada je prema revidiranim podacima smanjena za 1,7 posto.

Najviše se pak na kraju prošle godine smanjila proizvodnja u Belgiji, za 6,8 posto u odnosu na studeni. Slijede Portugal i Austrija gdje je pala za 4,4 odnosno za 3,3 posto. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je u prosincu za dva posto, a u EU za 1,7 posto.

Zamjetan pad bilježio je na oba područja i sektor intermedijarnih i trajnih potrošačkih dobara, za nekih dva posto u odnosu na kraj 2023. godine.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?