Već godinama naftaši mijenjaju smjer i ulaganja usmjeravaju u obnovljive izvore energije, a taj trend sada slijedi i Ina.

Nakon biorafinerije u Sisku, s tim da je taj projekt još u povojima, te početka gradnje solarnih elektrana u Molvama i Sisku, sada ova naftna kompanija najavljuje da ispituje i “teren” za ulazak u posao s vjetroelektranama.

Na tragu starih savjeta
Na dvije plinske platforme koje su praktički pred zatvaranjem zbog iscrpljenih rezervi – Izabela Sjever i Ivana A, postavili su uređaje za mjerenje potencijala vjetra,objavila je jučer kompanija.

To je, ističu iz Ine, ujedno i prvo takvo odobalno ispitivanje u Hrvatskoj, a ima li potencijala, odnosno može li projekt biti isplativ, pokazat će ispitivanja koja će se provoditi najmanje 12 mjeseci.

Ovisno o rezultatu, odlučit će se i o ulasku u investiciju. Stručnjaci za energetiku već niz godina zazivaju ovakvo rješenje za postojeće Inine platforme na Sjevernom Jadranu, koje bi, što zbog očekivanog prirodnog pada rezervi plina, trebale u narednom razdoblju biti zatvorene.

Umjesto dekomisije bušotina i uklanjanja platformi, boljim ulaganjem sugerirali su Ini njihovu prenamjenu za proizvodnju “plave” električne energije. Takve projekte sada je moguće financirati iz EU fondova, koji su izdašni prema obnovljivim izvorima, a na to, po svemu sudeći računa i Ina.

Kako se doznaje iz ove hrvatske naftne kompanije, u slučaju da pokrenuta ispitivanja na plinskim platformama pokažu pozitivan rezultat, gradnja vjetroparka odvijala bi se postupno i na ostalim postojećim platformama, a u sjevernom Jadranu Ina ih ima ukupno 18.

Dinamika realizacije tog projekta pratila bi vremenski rokove prestanka eksploatacije zaliha plina, a procjene su da će njihovi kapaciteti biti potrošeni u narednih deset godina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Ideje o gradnji plutajućeg vjetroparka na moru, koje dolaze od pojedinih energetskih znalaca, kako se čuje iz Ine, nisu opcija, nego se razmišlja samo o nadogradnji vlastitih plinskih platformi i produljenje njihovog vijeka transformacijom u vjetroelektrane i proizvodnjom energije.

Aktualna ispitivanja brzine i jačine vjetra na Ininim platformama provodi se, inače, u suradnji s tvrtkom Megajoule Adria, koji je već postavio uređaje za mjerenje vjetra Lidar.

Napokon ukrcaj u ‘zeleni vlak’
Zasad iz Ine nema informacija o vrijednosti ulaganja koja bi, pokaže li se za godinu dana da je takav projekt isplativ, zahtijevao projekt gradnje vjetroelektrana. Tek direktor Poduhvata i i inovacija u Ini Ante Crljenko ističe kako projektima solarne i vjetroelektrane “Ina iskoračuje u nove biznise čiji se projekti temelje na obnovljivim izvorima energije i mobilnosti, ali i drugim aktivnostima u kojima vidimo sinergiju s trenutnim poslovanjem”.

Zanimljive su po njegovim riječima, sve isplative prilike kojima Ina može nadograditi postojeći lanac vrijednosti, a da se pritom uklapaju u zelene planove Hrvatske i Europske unije.

Ovim projektima Ina se konačno i ukrcava na taj “europski zeleni vlak” i s osloncem na EU izvore pokreće ulaganja u proizvodnju, zbog čijeg je smanjenja Ina godinama na meti kritika u Hrvatskoj.