Veliku investiciju modernizacije Inine riječke rafinerije trebala bi pratiti i izgradnja nove luke u Bakarskom zaljevu, odnosno pristaništa za veće brodove za prijevoz naftnih derivata, klase Panamax.

Pripreme za taj projekt započele su još prije dvije godine, kada je pred tada nadležnim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja pokrenut postupak ishođenja ocjene prihvatljivosti projekta za ekološku mrežu, koja je i odobrena, a u međuvremenu je, u studenom 2023., nacionalna naftna kompanija danas nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije predala i zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš.

No, dok se još čekalo rješenje, Ina je nenadano svoj zahtjev povukla. Znači li to da Ina odustaje od toliko potrebne investicije? Takav mogući scenarij u Ini demantiraju.

“Projekt nove luke se ne obustavlja niti je unutar Ine donesena takva poslovna odluka”, poruka je koju smo dobili u kratkom odgovoru, u kojem se navodi kako je rješenje o postupku obustave procjene utjecaja zahvata na okoliš inicirala sama kompanija, radi, kako kažu, nužnog usklađivanja s važećom prostornom dokumentacijom. Takav potez, dodaju, učinjen je u koordinaciji s nadležnim tijelima, a novi zahtjev za procjenu namjeravaju uputiti kada za to budu zadovoljeni svi preduvjeti.

Neprikladno za veće brodove
Već iz ove službene komunikacije jasno je da je do zastoja došlo zbog lokalne administracije i kašnjenja s usvajanjem izmjena prostornog plana Primorsko-goranske županije, kojim bi se omogućilo daljnje korake u realizaciji Inine investicije.

Taj je projekt jedan od onih koji su i pokrenuli izmjene županijskog prostornog plana, upravo uz pojašnjenje kako će se nakon dovršene rekonstrukcije riječke rafinerije proizvodni kapaciteti podići na 4,5 milijuna tona godišnje, te je zbog toga potrebno i povećati kapacitete postojeće industrijske luke za prekrcaj nafte i naftnih derivata, koja je inače i sastavni dio kompleksa za proizvodnju i preradu nafte.

Trenutačno, postojeća Inina luka u funkciji ima tri operativna gata, preko kojih se otprema i doprema roba, no, na njih ne mogu pristajati brodovi klase Panamax, oni koji mogu prolaziti kroz Panamski kanal (duljine do 230 metara s gazom do 14,9 metara i do 80 tisuća tona nosivosti), a kakve se očekuje u prijevozu nafte i naftnih derivata nakon modernizacije i povećanja kapaciteta rafinerije. U odnosu na dosadašnju praksu, okomitog privezivanja, na novi gat se predviđa i pristanak brodova s privezivanjem paralelno s linijom obale, što bi predstavljalo i veći stupanj sigurnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Bez otpora lokalaca
Koliko je poznato, na lokalnoj razini nema otpora Ininom projektu nove luke, no izmjene prostorno-planske dokumentacije odvijaju se usporeno, zbog čega je i Ina dovedena u poziciju da mora povući svoj zahtjev, kako on ne bi bio odbijen upravo zbog neuklapanja u postojeće prostorne planove. Riječ je, kažu upućeni, o tehničkom potezu, kojim se izbjegava moguće kompliciranje. Drugim riječima, daljnji postupak ovisit će o županijskoj administraciji.

Iz Ine zasad nema nervoznih tonova, čemu je zasigurno pridonijela i činjenica da se i rokovi dovršetka samog projekta modernizacije riječke rafinerije konstantno pomiču. Potkraj prošle godine novim je dodatkom baznom ugovoru o izgradnji postrojenja za obradu teških ostataka iz 2019., još jednom prolongirano okončanje projekta, na koji se naslanja i ulaganje u novu luku u Bakarskom zaljevu.

Modernizacija rafinerije jedno je od najznačajnijih ulaganja u Ininom poslovanju, procjene su oko 700 milijuna eura, a okončanje se predviđa do početka četvrtog tromjesečja 2025. Pomicanje rokova podrazumijevalo je i povećanje vrijednosti ulaganja u odnosu na prve procjene, što će se zacijelo dogoditi i s ulaganjem u projekt nove luku.

Službeno do sada Ina nije komunicirala kolika je vrijednost tog projekta, no prije dvije godine, kada se prvi puta čulo o tom planu, nije demantirala neslužbene informacije da se radi o oko 10 milijuna eura. Te brojke od prije gotovo dvije godine, bit će, kada se stvore uvjeti i dobiju sve potrebne dozvole, osjetno veće.