Hrvatska je prošle godine bilježila najveći rast potrošnje plina u Europskoj uniji, čak 11,3 posto. U Hrvatskoj je u 2025. potrošnja iznosila 106.586 teradžula naspram brojke od 95.785 u 2024.
S druge strane, potrošnja plina u Hrvatskoj, od približno 700 metara prostornih po stanovniku, znatno je niža od potrošnje plina u razvijenim državama članicama EU-a (oko 1500 m3 po stanovniku, a u nekima i više od 2000 m3 po stanovniku). Dakle, postoji realan prostor za rast potrošnje plina (zbog utjecaja primjene mjera energetske učinkovitosti).
Novi investicijski ciklus
Plin je ekološki najprihvatljiviji među fosilnim energentima, a energetski je najefikasniji. Jako je puno prostora da se planet učini zelenijim zbog ogromne količine energije sadržane u ukupno korištenom plinu na globalnoj razini. Stoga, dok god u svijetu imamo u pogonu termoelektrane na ugljen i dok god se grade nove, njihova zamjena (postrojenja tipično velikih instaliranih snaga) s elektranama na plin, a još bolje, s kogeneracijskim ili trigeneracijskim postrojenjima (proizvodnja električne, toplinske i rashladne energije) može imati golemu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova.
U svemu tome od ključne je važnosti što radi najveća domaća naftna i plinska kompanija, Ina, a ovih dana smo u tom kontekstu čuli jako pozitivne informacije. Ina je novim razradnim bušenjem na sjevernom Jadranu počela investicijski ciklus ukupno vrijedan oko 65 milijuna eura, koji obuhvaća izgradnju pet novih plinskih bušotina, među kojima je i novopotvrđena s protokom od 160 tisuća kubičnih metara plina na dan, izvijestila je Ina. Označavajući to “novim uspjehom na plinskim poljima u sjevernom Jadranu”, Ina navodi da je od pet novih bušotina prva u nizu, na-4 DIR – smještena na postojećem eksploatacijskom polju Sjeverni Jadran, dovršena dosezanjem 1282 metra dubine.
“U prvim testiranjima, iz tri ležišta, ostvaren je ukupni protok plina od približno 160 tisuća kubičnih metara na dan. U tijeku je priprema spajanja bušotine na površinski proizvodni sustav radi provedbe dugotrajnog ispitivanja čiji je cilj čišćenje ležišta, detaljna karakterizacija proizvodnog potencijala te prikupljanje ključnih podataka koji će poslužiti za izradu elaborata o rezervama”, iznose iz Ine.
Ističu da je bušotina Ana-4 DIR izvedena “bez incidenata”, u skladu s najvišim industrijskim i inženjerskim praksama te standardima zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša. Za takav uspješan završetak prve bušotine iz Ine kažu da je važan korak u realizaciji kampanje razradnog bušenja te da potvrđuje preostali plinski potencijal odobalnih polja koje će eksploatirati u narednim godinama i tako pridonijeti sigurnosti opskrbe plinom u Hrvatskoj. “Radovi bušenja izvedeni su bušećom platformom Labin, kojom upravlja posada Inine servisne kompanije Crosco. U tijeku su i pripreme za tegalj Labina na novu lokaciju IKA JZ-6 DIR, gdje Ina nastavlja s provedbom strateški važnog programa razradnog bušenja”, poručuju iz te kompanije.
Osim toga, u ovim trenucima gradi se i nova proizvodna platforma u sklopu infrastrukturnog projekta razrade plinskog polja Irena na sjevernom Jadranu. Završetak izgradnje nove platforme očekuje se ove jeseni, nakon čega će biti dopremljena i instalirana na lokaciji buduće proizvodne bušotine Irena-3, a paralelno će se graditi devet kilometara dug priključni podmorski plinovod kojim će se proizvedeni plin spojiti na postojeći transportni sustav prema domaćem plinskom sustavu na kopnu. Zajedničku odluku o ulaganju u razradu plinskog polja Irena u sjevernom Jadranu donijeli su Ina i Energean u srpnju 2025. godine. Ukupna vrijednost ulaganja iznosi 71 milijun eura, od čega će Energean uložiti 50 milijuna eura, a Ina 21 milijun.
“Odluka o ulaganju u razvoj plinskog polja Irena još je jedan važan korak u provedbi naše strategije jačanja domaće proizvodnje nafte i plina te osiguravanja dugoročne energetske sigurnosti Hrvatske. Ulažemo s jasnom vizijom – osnažiti sigurnost opskrbe energijom i zadržati vodeću tržišnu poziciju u regiji”, izjavio je Josip Bubnić, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Ini.
Protok plina iz ležišta kontrolira se površinskim erupcijskim uređajem i ručno podesivom sapnicom te ulazi u separator gdje se odvaja kapljevina od plina. Bušotine na platformama opremljene su dubinskim sigurnosnim ventilom koji se ugrađuje na oko 50 metara od dna mora, što osigurava zatvaranje bušotine u slučaju bilo kakvog poremećaja. Svaki član posade, uz svoju stručnu osposobljenost, obučen je i uvježban za spašavanje i preživljavanje na moru, protupožarnu zaštitu, pružanje prve pomoći, sigurni prihvat helikoptera i putnika, sigurno upravljanje dizalicama te sigurno izvođenje i nadzor rada na visini kako bi bili spremni na reakciju i u slučaju iznenadnih događaja.
Istraživanja na kopnu
Osim toga, Ina plin istražuje i na kopnu. Ina je početkom ožujka ove godine na međunarodnom natječaju za dodjelu dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Republike Hrvatske, dobila dozvolu za dva nova istražna prostora: Sava-10/1 i Drava- 02/02. Riječ je o područjima s prepoznatim geološkim potencijalom, a provedbom planiranih aktivnosti dodatno ćemo povećati mogućnosti za otkrivanje novih rezervi. Prva istražna faza za oba prostora trajat će tri godine.
“U ovoj i idućoj godini krećemo sa snimanjem 3D seizmike na površini od 790 četvornih kilometara na tri poligona, a nakon snimanja seizmike i interpretacije rezultata, planiramo šest istražnih bušotina. Ukupna vrijednost investicija u seizmiku i istražna bušenja iznosi 26,6 milijuna eura”, odgovorili su iz Ine za PD Vikend. “Iznimno smo zadovoljni što smo na natječaju dobili dozvolu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika za ta dva istražna prostora. Riječ je o područjima s prepoznatim geološkim potencijalom, a provedbom planiranih aktivnosti dodatno ćemo povećati mogućnosti za otkrivanje novih rezervi ugljikovodika. Dobivanjem dozvola Ina je izgradila po površini najveću poziciju dozvola za istraživanje i proizvodnju u Hrvatskoj, uz već postojeću dozvolu za istražni prostor Drava-03 te blok s manjinskim udjelom Sava-07”, izjavio je Bubnić.
Iz Ine za PD Vikend poručuju kako su rezultati plinskog poslovanja u prvoj polovini godine su stabilni te u Hrvatskoj postoji potencijal za osjetno povećanje domaće proizvodnje plina.
“Ina u ovom trenutku ima deset izgrađenih i testiranih plinskih bušotina na kopnu koje može privesti proizvodnji za dvije do tri godine, sukladno važećoj regulativi. Ključan preduvjet za izgradnju priključnih plinovoda i bržu realizaciju tih projekata je učinkovitije i brže ishođenje svih potrebnih dozvola, usklađivanje prostornih planova županija i gradova te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Surađujemo s regulatornim tijelima kako bi nafta i plin što prije potekli prema našim proizvodnim sustavima”, poručuju iz Ine.
Kapitalna ulaganja u djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina iznosila su 123 milijuna eura u 2025. godini, što je 26 posto više nego prethodne godine i bila su usmjerena na Hrvatsku. Kopnena plinska bušotina Jamarice 183 puštena je u proizvodnju u srpnju, proizvodnja plina na novoj odobalnoj bušotini IKA-A počela je u prosincu, a druga faza istraživanja odobrena je za blok Sava-07.
Tri desetljeća rada
U usporedbi s 2024. godinom, kapitalna ulaganja u Egiptu neznatno su povećana u 2025.; na području North Bahariya u tijeku je kampanja razradnog bušenja – izbušeno je 13 bušotina i odrađeno šest remonta bušotina. EBITDA djelatnosti bila je slabija zbog niže cijene Brent nafte i prirodnog pada proizvodnje, dosegnuvši 260 milijuna eura u 2025. godini. Unatoč izazovima, ukupna dnevna proizvodnja ugljikovodika zadržana je na razini iznad 21 tisuću ekvivalenta barela nafte (boe), što odražava fokusirane napore u djelatnosti.
Inin portfelj obuhvaća istražne i proizvodne aktivnosti u Hrvatskoj i Egiptu, s prosječnom dnevnom proizvodnjom od 21.303 barela ekvivalenta nafte u prvom polugodištu prošle godine. U 2025. godini Ina je, prema podacima Agencije za ugljikovodike, proizvela 588,25 milijuna kubičnih metara prirodnog plina i 463.685 tona nafte. Ukupno gledajući na razini Hrvatske, Ina i Vermilion su tijekom 2025. proizveli 733 milijuna kubnih metara plina, što je zadovoljilo tek 27 posto domaćih potreba za plinom.
Istraživanja prirodnog plina Ina na Jadranu provodi od 1968. godine, a prvo i najveće polje otkriveno je 1973., dok je proizvodnja startala tek u listopadu 1999. Na tri eksploatacijska polja ima ukupno 18 proizvodnih i jedna kompresijska platforma te ukupno 60-ak bušotina.
