Nakon što je to učinio SAD, i Europska unija namjerava ovaj tjedan uvesti embargo na uvoz nafte iz Sirije čime se protivi režimu predsjednika Bashara al-Assada. U našoj najvećoj naftnoj kompaniji Ini, čiji se značajni poslovi trenutno odvijaju u Siriji, nisu zabrinuti najnovijim razvojem događaja. “Inine istraživačke i proizvodne aktivnosti u Siriji u ovom trenutku odvijaju se neometano. Sirija je Inino najvrednije inozemno nalazište i pažljivo pratimo situaciju u toj zemlji”, kratko su nam poručili iz Ine.

Kina i Indija protiv
“Zabrana koju najavljuju u Bruxellesu može se zasad promatrati samo simbolično i neće se odraziti na plasman sirijske nafte. Kina i Indija nikad neće podržati političke odluke Europe i SAD-a oko Sirije i za te zemlje to može samo značiti jeftiniju naftu. Sa Sirijom situacija nije kao sa Iranom gdje je konsenzus postignut čak i s Rusima, koji pak dobivaju priliku u vrijeme embarga plasirati naftu u Europu. To će, međutim, značiti i porast cijena nafte na Mediteranu”, smatra naftni konzultant Jasminko Umićević. Ina je u Siriji zajedno s državnom naftnom kompanijom (General Petroleum) suvlasnik tvrtke Hayan Petroleum i prema ugovoru svu naftu koju tamo proizvede mora i prodati General Petroleumu. Iako za Inu očito nema bojazni i nafta se može lako plasirati dalje, problemi bi se mogli pojaviti. Naime, još nije poznato kako će izgledati embargo iz Bruxellesa, no ukoliko sankcije budu značile i limitirane međunarodne financijske transakcije (poput onih za Iran od samo 20 milijuna dolara godišnje po tvrtki) tako nešto bi za Inu moglo značiti poteškoće. Iako u Ini ne žele otkrivati kolike prihode im nose poslovi u Siriji, neslužbene procjene su da bi to moglo biti između 500 i 600 milijuna dolara tijekom 2011. godine.

Zakon spojenih posuda
“Hrvatske banke koje financiraju dio Ininih operacija u Siriji u vlasništvu su europskih banaka. No, ne vjerujem da će doći do ograničenja jer se radi o zakonu spojenih posuda. Banke mogu slijediti embargo ali onda Ina može prestati plaćati kredite. Najava zabrane uvoza iz Sirije je samo podignuta ruka iz Bruxellesa, to još nije šamar”, misli Jasminko Umićević, napominjući da posljednjih 20 dana banke u Siriji plivaju u kešu zbog upliva novca iz Irana. “Zbog toga Sirija kratkoročno neće osjetiti nikakve sankcije”, zaključuje Umićević. Koncesiju na crpljenje nafte i plina Ina je u Siriji započela prije 12 godina a poslovi se odvijaju na dvije lokacije, na šest naftnih i plinskih polja. Iako u Ini ne žele otkrivati podatke, neslužbene su procjene da je ta kompanija dosad u Siriji investirala između 1,2 i 1,5 milijardi dolara.