Zbog toga što još uvijek nema proizvodne dozvole za bakterijska cjepiva i krvne pripravke, Imunološki zavod za čak tri naredne godine ostaje bez domaćeg tržišta cjepiva i krvnih pripravaka te milijunskog prihoda, jer se neće stići javiti na natječaje za nabavku cjepiva i imunoglobulina koje je početkom srpnja raspisao Hrvatski zavod za javno zdravstvo.  

Da zadrži ključno domaće tržište Imunološkom neće pomoći ni eventualna odluka Agencije za lijekove (HALMED) da vrati proizvodne dozvole kompaniji koja ih je izgubila zbog neprimjerenih uvjeta proizvodnje. Odluka HALMED-a trebala bi uslijediti u rujnu, no čak i ako bude pozitivna to će biti prekasno za opskrbu domaćeg tržišta jer je rok za prijavu na natječaje HZJZ-a sredina, odnosno zadnji dani kolovoza. U HZJZ-u ističu da su natječaji bili raspisani u zadnji čas, da se spriječe epidemije opasnih bolesti poput difterije, dječje paralize ili morbila.

"Nama je javni interes na prvom mjestu i ne želimo da Hrvatska ostane bez cjepiva. Ne želimo biti odgovorni za epidemije koje bi prijetile da nismo na vrijeme proveli natječaje i osigurali opskrbu. Od proljeća već pričamo da treba raspisati natječaje, jer nas je bilo strah nestašice cjepiva koje nam se događaju ove godine, s obzirom na to da smo lani zakasnili s nabavkom. Sve zemlje u okruženju svoje su natječaje ili završile, ili su oni u tijeku, i bio je zadnji čas da se uključimo i osiguramo opskrbu", pojašnjava ravnateljica HZJZ-a Tamara Poljičanin, te ističe da je ugovaranje na dvije ili tri godine na tom tržištu uobičajeno, jer se time postižu bolje cijene i bolja opskrba.

Također, nabavka je u skladu s Trogodišnjim programom cijepljenja koji je u svibnju donijelo Ministarstvo zdravlja. Drugim riječima, da se čekala odluka HALMED-a nakon inspekcije provedene u lipnju, i da su se natječaji za kupnju cjepiva raspisali u rujnu ili listopadu, Hrvatska bi bila u ozbiljnoj opasnosti da ostane bez cjepiva, što bi prouzročilo ogromnu štetu za javno zdravlje.  Dobar dio lijekova koji se traži na natječaju radio je Imunološki i opskrbljivao hrvatsko tržište sve dok zbog neprimjerenih uvjeta proizvodnje nije izgubio dozvole. Vrijednost trogodišnje nabave cjepiva za difteriju i tetanus primjerice iznosi 24,8 milijuna kuna, za nabavku palivizumaba 32 milijuna kuna, za morbili i parotitis 8,6 milijuna kuna, za tetanus 5,5 milijuna kuna…

Kako neslužbeno doznajemo u Imunološkom zavodu, u kompaniji su optimistični po pitanju HALMED-a i povratka proizvodnih dozvola jer su se pripremili za inspekciju i izveli nužna ulaganja koja bi trebala udovoljiti zahtjevima regulatora. Međutim, mogućnost da ostanu bez hrvatskog, ključnog tržišta mogla bi pokopati i zadnje nade u opstanak tvrtke i zadržavanje proizvodnje, čak i ako se nađe novac za ulaganje u nove pogone. Podsjetimo, Vlada je nedavno ipak odbila ponudu Visie Croatice za kupnju dionica Imunološkog zavoda, čime se kompanija našla na početku priče o ulaganju u proizvodnju i osiguranju domaće proizvodnje krvnih pripravaka i cjepiva. To je ujedno bio ishod natječaja koji se vuče od početka godine, kad su namjeru za kupnju dionica kompanije iskazali i PharmaS Luke Rajića s Nexusom, Jadran Galenski Laboratorij te nizozemski Bilthoven Biologicals.

Nijedan od tih ulagača međutim nije predao obvezujuće ponude, jer je država u natječaju za prodaju dionica postavila nemoguć uvjet za ulaganje od 100 milijuna kuna u godinu dana za pokretanje proizvodnje, iako je poznato da bi čitav proces dizanja proizvodnje zbog regulatorskih pravila morao trajati bar dvije godine. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nedavno je izjavio da Imunološki neće ići u stečaj, ali i da do daljnjeg ostaje u državnom vlasništvu. Istaknuo je da bi do jeseni tvrtka trebala ponovno dobiti proizvodne dozvole i krenuti s radom, a kad se riješi bit će puno lakše osigurati dugoročnu stabilnost i održivost Imunološkog. Doduše, gotovo je sigurno da su iz igre otpala dva ulagača, a to su Pharmas i JGL. Grad Zagreb navodno je još zagrijan, no pitanje je je li to samo želja gradonačelnika Milana Bandića ili stvaran projekt. Ako kompanija dobije proizvodne dozvole, za početak će trebati osigurati tržište, a sudeći po propuštanju ovog natječaja to za dobar dio proizvoda zasigurno neće biti hrvatsko tržište i to do 2019.