Tvrtka Podzemno skladište plina (PSP) nacionalni je operator sustava skladišta plina i kao takva jedno od trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

PSP kontinuirano ostvaruje uspješne i pozitivne rezultate poslovanja koji su se nastavili i u prvih šest mjeseci ove godine kada je ostvarena neto dobit u visini od 29,58 milijuna kuna, dok je u investicijske projekte uloženo 59,48 milijuna kuna. A o kojim se investicijama radi, zašto su one bitne i što će na kraju donijeti, pojasnio nam je Krešimir Malec, direktor PSP-a.

Tvrtka PSP u punom je investicijskom zamahu. Trenutačno je u prvom planu modernizacija podzemnog skladišta plina u Okolima za koju je osigurano i 230 milijuna kuna kredita HBOR-a. Zašto se krenulo u tu investiciju?
U pravu ste, investicijski ciklus tvrtke Podzemno skladište plina doista je u punom zamahu. Naš je cilj ponajprije podizanje sigurnosti opskrbe prirodnim plinom potrošača u Republici Hrvatskoj, ali i konkurentnosti hrvatskoga podzemnog skladišta plina u odnosu na skladišta u neposrednom okruženju. A to možemo postići jedino poboljšanjem kvalitete i pouzdanosti naše usluge. Implementiranjem novih tehnologija smanjit ćemo operativne troškove, a povećati učinkovitost i time stvoriti preduvjete da spremno dočekamo liberalizaciju tržišta plina 2017. godine te svoje kapacitete konkurentno ponudimo i tržištima regije. Kao što je vidljivo iz financijskih pokazatelja PSP uspješno posluje i sve dosad sva je svoja ulaganja financirao iz vlastitih prihoda. Iako ćemo i u sljedećem razdoblju biti usmjereni na racionalizaciju svih segmenata poslovanja, da bismo uspješno nastavili i završili provedbu investicijskih projekata u skladu s trogodišnjim i desetogodišnjim Planom razvoja sustava skladišta plina, nužno je zatvoriti financijsku konstrukciju pa je pri podnošenju zahtjeva za odobrenje visine tarifnih stavki za regulatorno razdoblje 2014. – 2016. utvrđena potreba za zaduženjem. Stoga su, na temelju suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, Uprava i Nadzorni odbor našeg vlasnika Plinacra donijeli odluke kojima toj tvrtki odobravaju davanje jamstva tvrtki-kćeri Podzemno skladište plina u kreditnom aranžmanu s HBOR-om u iznosu od 230 milijuna kuna, a radi modernizacije podzemnog skladišta plina Okoli. Odobreni je kredit namijenjen ponajprije rekonstrukciji i nadogradnji motokompresorske stanice, ali i za projekte izgradnje sustava zbrinjavanja slojnih voda i izgradnje dviju novih bušotina koji su u fazi realizacije. 

Zašto su rekonstrukcija i nadogradnja motokompresorske stanice na Okolima toliko važne?
Dogradnja i rekonstrukcija postojeće, 28 godina stare motokompresorske stanice na pogonu PSP Okoli strateški su važne za našu tvrtku: riječ je o jednom od najbitnijih dijelova tehnološkog procesa podzemnog skladišta plina. Realizacijom tog projekta PSP će potpuno riješiti problematiku utiskivanja plina jer će se znatno smanjiti broj dana ciklusa utiskivanja (sa 180 na 120) i osigurati rezervni kapaciteti utiskivanja. Omogućit će se i puno veća kvaliteta te fleksibilnost u pružanju naših usluga, smanjiti emisija štetnih plinova i utjecaj na okoliš, sniziti operativni troškovi održavanja te ukloniti rizik od ovisnosti o samo jednome pogonskom gorivu i dobavljaču rezervnih dijelova. Naime, prvom fazom projekta predvidjeli smo izgradnju novoga, petog kompresora na struju, a zatim slijedi i zamjena dvaju postojećih plinskih kompresora novima, i to do travnja 2017. godine. Svakako želim istaknuti da je tim, 195 milijuna kuna vrijednim projektom, uz izvođenje radova, predviđena i ugradnja najkvalitetnije opreme svjetski renomiranih proizvođača.

No, to nije i jedini projekt vašeg investicijskog ciklusa. Što je dosad učinjeno i što ćete svim tim radovima postići?
Modernizacija postrojenja na Okolima iznimno je važna jer, nemojmo zaboraviti, postojeće i zasad jedino hrvatsko podzemno skladište plina staro je gotovo 29 godina. Stoga je konstantno ulaganje u njegovu dogradnju i rekonstrukciju jednostavno nužno. Tako smo još početkom 2014. završili ciklus rekonstrukcije najproduktivnijih bušotina pogona Okoli, čime smo osigurali nesmetani rad cijeloga bušotinskog fonda na toj lokaciji. Početkom 2015. završeni su radovi na projektu izgradnje sustava za zbrinjavanje slojnih voda koje se sada, zahvaljujući tom, 16 milijuna kuna vrijednom projektu, zbrinjavaju u bušotinama PSP-a, što uvelike pridonosi sigurnosti i neovisnosti našeg poslovanja. A nakon što su početkom ove godine završeni bušački radovi, upravo je u tijeku i opremanje proizvodnom opremom dviju novih bušotina koje će povećati izlazne kapacitete PSP-a Okoli. Završetak toga, 85 milijuna kuna vrijednog projekta, uključujući i polaganje plinovoda kojim će se nove bušotine spojiti na postojeći sustav i njegovo puštanje u rad predviđeno je već ove ogrjevne sezone 2015./2016.

Činjenica je da potrošnja plina posljednjih godina pada. Imaju li veliki infrastrukturni projekti ekonomskog opravdanja u takvim tržišnim uvjetima?
Svi veliki infrastrukturni projekti, a osobito oni koji se tiču energetske neovisnosti neke zemlje pa tako i Hrvatske, nisu, a nikada i ne bi trebali biti, stvar mandata jednog direktora ili jedne vlade. Osobito to vrijedi za energetske projekte koji se planiraju dugoročno, katkad i za 30 godina unaprijed i čija realizacija iziskuje znatna financijska sredstva pa je javnost u uvjetima krize često sklona dovoditi u pitanje njihovu isplativost. No, mišljenja sam da sigurnost i pouzdanost opskrbe energijom hrvatskih potrošača i industrije nemaju cijenu.Trenutačna potrošnja prirodnog plina jest niža od planirane, ali razlozi tomu nisu samo u gospodarskoj krizi. Isto tako vjerujem, a i svi financijski pokazatelji to potvrđuju, da smo na polaganom, ali sigurnom putu oporavka. A upravo je energetski sektor pokretač oporavka industrije. Moguće je da će doći do provjere i procjene nekih projekata, katkad možemo očekivati produljenje roka ili odgodu realizacije planova koji su bili preambiciozno postavljeni. Ali projekti čija je realizacija u tijeku zasigurno se trebaju nastaviti radi dugoročne stabilnosti, pouzdanosti i opstojnosti energetskog sustava, a na dobrobit gospodarstva i građana Hrvatske.

Vršno skladište plina u Grubišnom Polju

Provedba rudarsko-remontnih radova na eksploatacijskom polju Grubišno Polje, kao preduvjet izgradnje novoga, vršnog skladišta plina, najvažnija je investicijska aktivnost PSP-a. Prva faza tih radova već je završena i u tijeku je analiza prikupljenih podataka. Završena je i izrada 'Studije izvedivosti odabira tehnologije izdvajanja dušika i konfiguracije postrojenja', na temelju koje ćemo odabrati najbolje tehnološko rješenje za crpljenje plina u ležištu i početi projektiranje te izgradnju nadzemnog dijela postrojenja. Trenutačno je u tijeku izrada 'Studije utjecaja na okoliš' – sve kako bi se naposljetku realizirao taj iznimno važan energetski projekt koji je pri Ministarstvu gospodarstva prijavljen u kategoriju strateških projekata RH, a kandidiran je i za Projekt od zajedničkog interesa', u skladu s Uredbom (EZ) broj 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, kaže Malec.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost