Farmacija industrija ne samo da je jedna od najsnažnijih industrijskih grana u Hrvatskoj, kao i jedan od najvećih izvoznika, već se u pandemiji Covida pokazala kao strateški važnom za opskrbu domaćeg tržišta lijekovima. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja ima sve segmente farmaceutske proizvodnje, od istraživanja i razvoja, preko proizvodnje aktivnih tvari, do proizvodnje i distribucije gotovih farmaceutskih proizvoda.
Hrvatske kompanije svoje proizvode izvoze u šezdesetak zemalja svijeta, uključujući i najrazvijenija farmaceutska tržišta, zapošljavaju gotovo 6000 ljudi i neizravno utječu na još 15.000 radnih mjesta u povezanim djelatnostima. BDP-u farmaceutska industrija doprinosi s 8 milijardi kuna godišnje, a u posljednjih je 10 godina u gradnju i opremanje proizvodnih kapaciteta investirala 5,5 milijardi kuna.
Znanje kao ‘štiti’ od krize
S lanjskim prihodom od 4,7 milijardi kuna, 200-tinjak milijuna kuna više nego u 2020., Pliva ostaje najveća u branši, a oko 90 posto prihoda ostvaruje od izvoza. Kao dio Teva grupe, Pliva posluje na šezdesetak tržišta pa je mogućnost efikasne prilagodbe ključna za njihovo poslovanje, ističe predsjednik Uprave Mihael Furjan.
”U Plivi smo zahvaljujući kontinuiranom unapređenju poslovne strategije te ulaganju u nove tehnologije i rješenja uspjeli umanjiti negativne utjecaje događanja na međunarodnom tržištu te ostvariti pozitivne poslovne rezultate u 2021. To dokazuje i činjenica da smo prepoznati kao jedna od vodećih kompanija po dobiti i novostvorenoj vrijednosti u Hrvatskoj, te jedan od vodećih izvoznika.
Već krajem prošle godine započeo je trend porasta cijena energenata, a stanje je dodatno intenzivirano ratnim sukobom u Ukrajini koji je znatno otežao ili na mjestima prekinuo opskrbne lance. U kontekstu farmaceutske industrije, nemogućnost isporuke lijekova može imati značajne ekonomske i medicinske posljedice. Riječ je o proizvodima nužnim za živote građana te je na farmaceutskoj industriji odgovornost u svakom trenu osigurati neometanu distribuciju neovisno o izvanrednim okolnostima”, kaže Furjan.
Stoga, kaže, kao kompanija ulažu velike napore i znanje kako bi održali neprekinutu opskrbu potrebnih terapija. Tome uvelike pomaže i činjenica da su jedna od rijetkih organizacija koja kroz vertikalno integrirane procese ima mogućnosti na svojim lokacijama osigurati odvijanje svih koraka potrebnih za proizvodnju lijekova – od istraživanja i razvoja, preko proizvodnje do distribucije i prodaje aktivnih farmaceutskih supstancija i gotovih proizvoda.
”Ipak, izazovi u održavanju redovne isporuke sve su veći, pogotovo za našu industriju u kojoj ne možemo dizati cijene lijekova na recept, unatoč očiglednom rastu cijena svih ulaznih troškova. Važnost osnaživanja opskrbnih lanaca posljednjih je godina prepoznala i Europska unija koja sve više potiče jačanje proizvodnje i razvoja lijekova u EU i intenzivira ulaganja u razvoj farmaceutske industrije”, kaže Furjan.
Nove prilike u eurozoni
Usprkos znatno povećanim cijenama transporta koje su narasle i više od 150 posto, zahvaljujući Tevinoj distribucijskoj mreži Pliva uspješno izvozi na tržišta diljem svijeta, a u 2021. zabilježili su rast od 10 posto, dok su pojačane izvozne aktivnosti u prošloj godini zabilježili na tržištima poput Poljske i Njemačke, što navode kao dokaz konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Također su prepoznati i kao najbolji izvoznik na tržište SAD-a. U Plivi nastavljaju osiguravati stabilan izvoz, te je prva polovica godine bila na razini 2021., a najvažnija izvozna tržišta bila su im SAD, Njemačka i Nizozemska.
Furjan ističe kako su dodatno ojačali poslovanje centara dijeljenih aktivnosti koji iz Zagreba podržavaju brojne lokacije Teva grupe u svijetu na području financija, nabave i ljudskih potencijala, a veliki naglasak u poslovanju stavljaju i na izvoz znanja koji time osiguravaju.
On vjeruje da ulazak u eurozonu može otvoriti i nove prilike za ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, a time i farmaceutsku industriju.
”Daljnja unapređenja farmaceutskog poslovanja i ulaganja u visoke tehnologije doprinijet će brzini, sigurnosti i kvaliteti proizvodnje i opskrbe pacijenata čija je dobrobit u središtu našeg djelovanja. U Plivi očekujemo nastavak pozitivnih trendova u poslovanju te planiramo nova ulaganja u naše pogone i procese koji će u narednom razdoblju omogućiti dodatne iskorake farmaceutske industrije i hrvatskog gospodarstva”, kaže šef Plive.
Belupo je lani imao milijardu kuna prihoda od prodaje, 5,5 posto više u odnosu na godinu prije. Lijekovi na recept ostvarili su rast od 31,2 milijuna kuna, ponajviše zbog rasta dermatoloških lijekova, a najbolje rezultate zabilježili su na tržištu Rusije, BiH te Slovenije. Istodobno je Bezreceptni program prihode od prodaje povećao za 3,4 milijuna kuna, kao rezultat rasta potkategorije prirodnih proizvoda na hrvatskom tržištu.
Belupova strategija poslovanja komplementarna je farmaceutskoj strategiji EU. Usvojena je sredinom godine i do 2025. vodi prema rastu, fokusu na proizvode i tržišta, optimizaciji te poboljšanju efikasnosti, uz zajednički nazivnik ubrzanje. Poseban naglasak stavlja na osiguravanje dostupnih terapijskih rješenja, daje potporu konkurentnosti, inovacijama i održivosti uz razvoj visokokvalitetnih, sigurnih i učinkovitih lijekova, kroz ekološki unaprijeđene proizvodne procese.
Poslovanje JGL-a tijekom 2021. pokazalo je veliku otpornost i stabilnost, što potvrđuju povijesno najbolji rezultati – JGL Grupa lani je ostvarila gotovo 1,1 milijardu kuna ukupnih prihoda, s tim da je farmaceutski dio poslovanja imao 892 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je rast od 8,7 posto.
”Jako smo ponosni na nastavak stabilnog trenda poslovanja, s obzirom na to da se radi o teškoj godini, na koju su prvenstveno utjecale okolnosti prouzročene pandemijom, od kojih su najizraženije pad potražnje i kupovne moći, poremećaji u nabavi sirovina i ambalaže, otežan pristup zdravstvenoj zaštiti.
Rast je rezultat iznadprosječnih stopa rasta ključnih brendova na svim našim tržištima i povećanja tržišnih udjela u žestokoj konkurentskoj borbi, posebno u prvoj polovici godine, u kojoj je izostala sezona gripe i prehlade. Nastavljamo širenjem portfelja na globalnim tržištima, uz daljnja ulaganja u vlastito intelektualno vlasništvo kroz znanstveno-inovacijski ekosustav, a prema potrebama pacijenata i potrošača”, istaknuo je Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a povodom objave godišnjeg izvješća za ‘21.
Kompanija nastavlja jačati ulaganja i kompetencije zaposlenika u području istraživanja i razvoja inovativnih proizvoda u tri ključna terapijska područja – gripi i prehladi, oftalmologiji i dermatologiji. Prošle godine osnovano je i Znanstveno vijeće JGL-a s nezavisnim, internacionalnim timom eksperata, koji dodatno ojačavaju znanstveni pristup kod JGL projekata i novih ideja.
”Tijekom 2021., u sklopu investicijskog projekta Integra 2020, značajno smo povećali proizvodne kapacitete sterilne proizvodnje te finalizirali izgradnju novog logističko-distributivnog centra, čije ćemo službeno otvorenje upriličiti uskoro. Treći dio investicije, istraživačko-razvojni centar, napreduje u skladu s planom. Ulaganjima ćemo značajno povećati našu sposobnost razvijanja i proizvodnje kompleksnih i inovativnih proizvoda”, komentirao je Ivo Usmiani, predsjednik Upravnog odbora JGL-a.
JGL Grupa je za prošlu godinu prvi put ostvarila i dobit prije oporezivanja veću od 100 milijuna kuna, odnosno 105,7 milijuna kuna.
Najveća veledrogerija
Medika s više od 4 milijarde kuna prihoda ostaje prihodovno najveća hrvatska veledrogerija. Grupa Medika je lani ostvarila konsolidirani prihod u iznosu od 4,1 milijardu kuna, što je 141 milijun više nego godinu ranije, a konsolidirana dobit iz poslovanja iznosila je 112 milijuna kuna, 14 milijuna više nego u godini prije. Konsolidirana dobit prije poreza iznosila je 121 milijun kuna, a konsolidirana neto dobit 99,5 milijuna kuna.
Medika 52 posto ukupnih konsolidiranih prihoda ostvaruje u ljekarnama, od čega 11,8 posto u vlastitim ljekarnama koje posluju u lancu Prima Pharme, dok se 37 posto prihoda ostvaruje u bolnicama. Medika je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda, koji su za 13 posto veći u odnosu na isto razdoblje lani, a porast ukupnih prihoda rezultat je porasta tržišta.
Bruto dobit prije oporezivanja u prvom polugodištu im iznosi 71,6 milijuna kuna, odnosno 26 posto više nego lani, a operativna dobi je bila 61 milijun kuna, odnosno za 6,4 milijuna više. Inače, tržište farmaceutskih proizvoda u prvih 6 mjeseci bilježi rast od 12 posto u usporedbi s istim razdobljem lani.
