Osobe koje tijekom radnog vijeka primaju prosječnu plaću suočit će se s ograničenim mogućnostima u mirovini. Iako će im mirovinski prihodi pokriti osnovne životne troškove, neće im omogućiti bezbrižne umirovljeničke dane, a mogućnosti putovanja i drugim užicima koje mnogi smatraju idealnom slikom života u trećoj životnoj dobi, s tom mirovinom bit će samo san.

Analiza situacije prosječnog radnika pokazuje realnu sliku budućih mirovina. Uzimajmo za primjer 50-godišnjeg zaposlenika s 27 godina mirovinskog staža koji trenutno prima prosječnu bruto plaću od 1.964 eura (oko 1.416 eura neto), prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, izračunali su na mojevrijeme.hr.

Ovaj radnik u drugom mirovinskom stupu dosad je prikupio približno 30.000 eura. Ukoliko nastavi raditi do 65. godine života uz pretpostavku realnog rasta plaće od 1,5% godišnje i prinosa fonda od 2,2%, njegova štednja u drugom stupu mogla bi doseći oko 57.000 eura.

Projekcije buduće mirovine

Prema izračunima temeljenim na podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Regosovim kalkulatorima, dvostupna mirovina tog radnika 2040. godine trebala bi iznositi 973 eura bruto. Od te sume, 715 eura dolazilo bi iz prvog stupa, a 258 eura iz drugog.

Povratak u jednostupnu mirovinu ne bi bio isplativ za ovakve slučajeve jer bi tada mirovina iznosila 927 eura bruto. Drugi stup se pokazuje korisnim upravo za osobe s prosječnim i nadprosječnim primanjima.

Različiti scenariji

Kalkulatori koriste realističan pristup koji uzima u obzir rast plaća od 1,5% godišnje te prosječne prinose mirovinskih fondova (3,4% za kategoriju A, 2,2% za B i 1,0% za konzervativnu kategoriju C).

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

U pesimističnijem scenariju ukupna bruto mirovina bila bi 859 eura (642 eura iz prvog i 217 eura iz drugog stupa). Optimistični scenarij predviđa mirovinu od 1.103 eura bruto, s 796 eura iz prvog i 307 eura iz drugog stupa mjesečno.

Ove projekcije temelje se na pretpostavci da se aktualni zakoni o mirovinama i porezima neće značajno mijenjati do 2040. godine.