Vlada je jučer odobrila dosad najveću kvotu za zapošljavanje stranih radnika iz zemalja izvan EU, ukupno 31 tisuća, od čega se 9000 odnosi na produljenje postojećih dozvola, a 22 tisuće na nove radnike.

Novost je i da će se pokušati osigurati još i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima. Vlada je ministru rada i mirovinskog sustava Mladenu Paviću odobrila da pokrene pregovore s BiH o mogućnosti upućivanja radnika iz tamošnjih tvrtki na rad u hrvatske. Takva bi se mogućnost dogovarala kroz dva bilateralna sporazuma – jedan za sezonske radnike u turističkim tvrtkama, te u branju mandarina i sličnim poslovima u poljoprivredi, a drugi sporazum regulirao bi godišnje odnose u građevinskom sektoru. 

Koliko bi zapošljavanja bilo omogućeno kroz taj režim, nema informacija, no Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje predsjednika Hrvatske gospodarske komore, kaže kako je o tome još prerano govoriti. Pregovori s BiH tek predstoje, a sama procedura dogovaranja i usvajanja sporazuma je duga i vrlo komplicirana s obzirom na ustroj države. To je, po njegovoj ocjeni, dobro rješenje, s kojim je svojedobno i Hrvatska imala dobro iskustvo kroz sličan poseban sporazum s Njemačkom.

No, zbog specifičnosti BiH u kojoj sporazum treba dobiti odobrenje deset kantona i oba entiteta, procjenjuje da će takav režim teško zaživjeti ne u idućoj sezoni, prije u 2019. Međutim, u Hrvatskoj je već prisutno dosta radnika iz BiH, ne samo kroz postojeći kvotni režim ili korištenjem dvojnog državljanstva, nego i preko slovenskih tvrtki. U susjednoj državi, naime, odavno ne prakticiraju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamošnjeg zavoda za zapošljavanje ne nađu radnike u tjedan dana, poseže za stranima.

Tako je preko slovenskih tvrtki koje obavljaju poslove u Hrvatskoj trenutno zaposleno oko 6000 radnika iz Slovenije, uglavnom državljana BiH. Za slovenski model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj HGK i HUP se godinama bore, sada još i više kada se intenziviraju aktivnosti, posebice u građevinskom i turističkom sektoru, a iz kojega su radnici iskoristili mogućnost slobodnog kretanja unutar EU. U Sloveniji, primjerice, radi između 30 i 40 tisuća stranih radnika. 

No i višestruko povećanje broja radnika u hrvatskoj kvoti za iduću godinu dat će pozitivan efekt. Ponajprije će omogućiti većem broju poduzeća da namire potrebe za radnicima. Dosad je u praksi vrijedilo pravilo da se kvote dijele prema brzini prijave, a ne po potrebi i realizaciji poslova, pa se događalo da neke tvrtke ne koriste dobivene dozvole, dok ih drugi ne mogu dobiti. Takva kvotna raspodjela primjenjivat će se i dalje, no s većim brojem dozvola ispunit će se potrebe većeg broja poduzeća.