Niska razina ulaganja u istraživanja i inovacije i nedovoljna povezanost znanosti i gospodarstva slabosti su i razvojna ograničenja koja se gotovo neizostavno apostrofiraju u izvješćima o Hrvatskoj.

Tako se i u najnovijem izvješću Europske komisije navodi da se za R&D u nas izdvaja samo 0,85 posto BDP-a, što je peta najniža razina među članicama Unije (s prosjekom od dva posto) te daleko od cilja postavljenog nacionalnom strategijom do 2020. godine (1,4 posto BDP-a). U poslovnom su se sektoru ta izdvajanja od 2009. povećala sa 0,34 na 0,44 posto u 2015., no europski je prosjek u tom području daleko većih 1,3 posto BDP-a.  

Kako ističu analitičari EK, razvoj jake znanstvene baze koja bi bila jače povezana s gospodarstvom koči, među ostalim, fragmentiranost i nedostatak međunarodne integracije te stopa novih diplomanata iz područja znanosti i inženjerstva koja je ispod prosjeka EU-a. Naime, u Hrvatskoj broj novih diplomanata iz područja znanosti i inženjerstva na tisuću stanovnika u dobi između 25 i 34 godine iznosi 14,4, dok ih je u EU u prosjeku 17,6 na na 1000 stanovnika.

Na značajno relativno zaostajanje upućuje i usporedni pregled o zaposlenosti u području R&D-a koji je ovih dana objavio Eurostat. Dok u Danskoj, Luksemburgu i Finskoj istraživači i znanstvenici čine oko dva posto radne snage 2015., u Hrvatskoj je njihov udio oko 0,6 posto, odnosno treći najmanji u EU (u Rumunjskoj i Cipru ih je manje 0,5 posto).