Samo zato što se zovu “najniže”, ne znači da u Hrvatskoj netko može imati i manje mirovine. Najočitiji primjer su obiteljske mirovine, recimo da u slučaju smrti korisnika najniže mirovine njegov partner ili partnerica naslijedi mirovinu pa će dobiti samo 70 posto iznosa najniže mirovine.

Kako piše Mirovina.hr, drugi i treći slučaj su poljoprivredne i obrtničke mirovine koje ovise o uplatama obrtnika i poljoprivrednika. One također mogu biti niže iznosa koje smo naveli u prvom odlomku.

Iz HZMO-ove statistike možemo vidjeti kako 28700 poljoprivrednika u prosjeku prima 1.582 kune najniže mirovine za prosječne 22 godine i 9 mjeseci staža (bez dodatka mirovina bi im iznosila samo 607 kuna).

Od 1999. godine vrijednost AVM se malo više nego udvostručila. Početkom 1999. godine iznosila je 34,08 kuna, a s više ili manje redovitim dvogodišnjim usklađivanjima u drugom dijelu ove godine po prvi puta je probijena granica od 70 kuna po godini staža.