Dok Hrvatska tek najavljuje projekt LNG-a na Krku težak oko 600 milijuna eura (danski konzultanti rade na studiji isplativosti) te strepi hoće li Katar biti samo dobavljač plina ili i ulagač, u Poljskoj su radovi na gradnji terminala za ukapljeni prirodni plin već prilično napredovali. Kako je najavljeno, 2014. taj bi terminal kod Baltičkog mora, kapaciteta kao i onaj koji planira Hrvatska, trebao biti u funkciji. Kako su čelnici hrvatskoga i poljskog operatora plinskog transportnog sustava, tvrtki Plinacro i Gaz System, u rujnu potpisali deklaraciju kojom iskazuju namjeru suradnje na uspostavi plinskoga transportnog koridora između Baltika i Jadrana, povezivanjem poljskog LNG terminala i budućeg LNG terminala na otoku Krku, o poljskim iskustvima i planovima razgovarali smo s predsjednikom Upravnog odbora tvrtke Polskie LNG Rafalom Wardzinskim.

LNG terminal u mjestu Šwinoujšcie prvi je takav infrastrukturni projekt u srednjoj i istočnoj Europi, ali i Hrvatska pokušava uskočiti u taj posao. Postoje i planovi o  povezivanju tih dvaju LNG projekata. Kako? Postoji li zaista dovoljno prostora za oba?
Zagovaramo slobodno tržište i širok pristup različitim izvorima dobave plina u svijetu. Zato vjerujemo da još ima prostora za nove LNG terminale na europskom tržištu. Otvorena srca poduprli smo projekt gradnje Adria LNG terminala, za koji se očekuje da će pridonijeti europskoj energetskoj sigurnosti.

Mislite li da će Europska unija rado sufinancirati još jedan LNG terminal u Europi, onaj u Hrvatskoj?  
Europska unija podržava projekte koji ciljaju na poboljšanje energetske sigurnosti EU. Izgradnja terminala za LNG uplinjavanje u Hrvatskoj sigurno ispunjava taj cilj i mogao bi igrati važnu ulogu u jačanju europskoga tržišta plina.

S izgradnjom tog terminala Poljska postaje novi igrač na globalnom LNG tržištu, a Katar će opskrbljivati terminal plinom, na što računa i Hrvatska. Kako dugo i po kojoj cijeni?
Ugovor o isporuci plina iz Katara u Poljsku dogovorile su poljska kompanija PGNiG (Polish Oil and Gas Company) i Katargas za razdoblje od 20 godina (od 2014. do 2034. godine). Cijena plina koji će biti isporučen po tom ugovoru je povjerljiva. Samo potpisnici ugovora mogu otkriti detalje o vrijednosti posla.   

Poljskoj je bilo važno smanjiti ovisnost o skupom uvozu plina iz Rusije. No, ulaganje u LNG terminal je veliko. Hoće li se isplatiti?
Gradnja poljskoga LNG terminala ne treba biti ocjenjivana samo iz ekonomske perspektive, treba uzeti u obzir i njezinu stratešku ulogu. LNG terminal služit će kao točka ulaza za svu plinsku prijenosnu mrežu u zemlji, omogućujući isporuku i kupnju tog goriva iz svih pravaca na svijetu. 

Najavili ste da ćete biti u mogućnosti smanjiti tarife za uslugu uplinjavanja i cijenu plina koji se uvozi morem zbog nepovratne pomoći iz fondova EU. Imate li već računice? 
Tarifa će biti određena tek 2014., kada Polskie LNG počne upravljati LNG sustavom i pružati usluge svojim klijentima. Slijedom Akta o energetici iz travnja 1997., energetska kompanija treba uspostaviti tarifnu shemu koja se donosi nakon što je odobri predsjednik Energetskoga regulatornog ureda i stupa na snagu najranije 14 dana i najkasnije 45 dana nakon objave.  

EU grantovi pokrili su četvrtinu troška gradnje terminala. Koji su drugi izvori kapitala?
Ukupni trošak gradnje LNG terminala doseže 2,7 milijardi zlota (oko 700 milijuna eura, op.ur). Izvori financiranja podijeljeni su u četiri kategorije. Vlastiti kapital 1,068 milijardi zlota Gaz-Systema, dva EU fonda (od Europskog energetskog programa za oporavak 55 milijuna eura, od čega je kompanija primila 16,5 milijuna eura, i najmanje 456 milijuna zlota granta iz Nacionalne kohezijske strategije za infrastruktutu i okoliš), bankarski zajmovi Gaz-Systemu (600 milijuna zlota od EIB-a i 300 milijuna zlota EBRD-a) te drugi izvori 100 milijuna zlota.
  
LNG tržište čini više od 32 posto svjetske trgovine plinom i procjenjuje se da će znatno rasti u idućem desetljeću. Koje su vaše procjene tržišnog udjela poljskog LNG terminala? Koje su vam zemlje potencijalni klijenti?
Polskie LNG 20. studenoga pokrenuo je proceduru za istraživanje tržišta, tzv. market screening, vezano uz zahtjev za tehničko širenje LNG terminala Świnoujście i mogućnosti dodatnih usluga. Kako bismo ispunili očekivanja potencijalnih klijenata, Polskie LNG pokrenuo je roceduru screeninga tržišta kako bi utvrdio preferencije budućih partnera oko mogućeg tehničkog proširenja terminala i dodatnih usluga. To će dopuniti analizu koja se već radi s detaljnim informacijama zainteresiranih strana.Screening će nam dati informacije o zahtjevima za povećanjem kapaciteta uplinjavanja u odnosu na sada ponuđeni volumen te potencijal za komercijalno korištenje tankova na terminalu za pružanje skladišnih LNG usluga. Tržišni zahtjevi za druge funkcionalnosti, kao što je usluga punjenja LNG kamionskih cisterni, te širenja infrastrukture kako bi se mogle pružati usluge za punjenje LNG željezničkih cisterni i pretovar u manja vozila, uključujući LNG bunkering usluge, također se analiziraju. Aktivnosti LNG terminala bit će usmjerene primarno na klijente u Poljskoj i drugim zemljama u središnjoj i istočnoj Europi.

LNG je 'zelena' tehnologija, neškodljiva za okoliš, poljski terminal samo je kilometar od turističkoga resorta

Kakav je utjecaj LNG terminala u Šwinoujšcieu na okoliš? Hrvatska ga planira na otoku Krku, gdje ljudi žive i od turizma.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Izgradnja tog LNG terminala vodi se u skladu s principima održivog razvoja. Od samog početka projekt je vođen u skladu sa svim načelima zaštite okoliša, imajući na umu činjenicu da čak i tako vitalna pitanja poput nacionalne energetske sigurnosti ne mogu biti važnija od očuvanja prirodnoga naslijeđa zemlje. Kao cijenjen turistički i zdravstveni resort, Šwinoujšcie je subjekt posebne politike zaštite okoliša. Stoga je investicija planirana u skladu s time. Terminal je smješten oko kilometar od resorta i oko 750 metara od obale mora. Sama LNG tehnologija također je prijateljska prema okolišu. Prirodni plin smatra se "zelenim gorivom" jer tijekom procesa kompresije proizvodi mnogo manje onečišćenja nego ugljen, nafta ili druga fosilna goriva. Ukapljeni prirodni plin dodatno se pročišćava, na kraju je to 95 posto metan s malo komponenti drugih supstanci. LNG je stoga vrlo čisto gorivo bez otrovnih ili korozivnih osobina. Štoviše, prirodni plin je siguran, u kontaktu sa zrakom isparava i rasprši se. Nema mogućnosti kontaminacije okoliša, morske vode ili tla u slučaju izlijevanja ukapljenog plina. Moderna tehnologija konstrukcije LNG tankova (tank u tanku, primjerice), kao i posebni sigurnosni sustavi i procedure, omogućavaju ekstremno visoku razinu sigurnosti koju pokazuju terminali za uplinjavanje. Posljednjih je godina Europska komisija naglasila sve veću važnost LNG-a u morskom transportu. Zbog okolišnih restrikcija i smanjivanja industrijskih emisija, teška nafta koja se koristi kao gorivo u flotama bit će povučena iz upotrebe (zbog štetne velike emisije stakleničkoga plina i sumpornih spojeva). Jedna od preporuka strategije Europske unije za regiju Baltičkog mora odnosi se na feasibility studiju o LNG-u koji služi kao gorivo za transport na kratkim morskim prugama na Baltičkom moru. Gradnja poljskog LNG terminala ispunjava uvjete te strategije Europske unije.