Nakon što 2013. postane članica, Hrvatska će biti dužna sudjelovati u financiranju Unije, a očekivani efekt na proračun opće države u prvoj godini bit će negativan i iznosit će -0,15 posto BDP-a, pokazuje analiza Petra Sopeka iz PBZ-a objavljena u osvrtu Instituta za javne financije.

Prema toj računici i uz pretpostavku BDP-a na razini 2010. Hrvatska bi u EU trebala prve godine transferirati 0,5 milijardi kuna. S druge strane na raspolaganju su nam Unijini fondovi pa Sopek očekuje da ćemo biti neto primatelji sredstva, odnosno u brojkama gledano povući 0,83 posto BDP-a ili oko 2,7 milijardi kuna više nego što ćemo uplatiti. Upozoravajući da fiskalne učinke nije moguće do kraja procijeniti, Sopek osim realnog barata i s dva ekstremnija scenarija. U optimističnom neto pozicija Hrvatske u proračunu EU iznosi 1,93% BDP-a (6,4 mlrd. kn). U negativnom nam je neto pozicija negativna i u blagajnu Bruxellesa dužni smo uplatiti 0,22 posto BDP-a ili oko 700 milijuna kuna. “Navedena bi očekivanja povećanja rashoda ili smanjenja prihoda svakako trebalo ugraditi u planiranje budućih proračuna”, zaključuje Sopek.