Ovo je za HPB jako, jako dobra godina”, ocijenio je predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Tomislav Vuić. U godini na izmaku HPB je uspješno zaključio dokapitalizaciju, zakrpao kapitalne rupe nastale u čišćenju portfelja i pohvalio se rekordnom dobiti. Prioriteti u idućoj godini su podizanje kvalitete usluga i broja klijenata u ‘retailu’ pri čemu će se poseban naglasak staviti na privlačenje mlađe populacije, dok će u gospodarstvu fokus biti na malom i srednjem poduzetništvu.

“Razvijat ćemo nekamatne prihode i ozbiljnije se posvetiti modernim tehnologijama, novim kanalima prodaje i nebankarskoj konkurenciji koja ulazi na tržište do sada rezervirano samo za banke”, rekao je Tomislav Vuić na godišnjem druženju s novinarima.

HPB nastavlja i stratešku suradnju s Hrvatskom poštom pri čemu se računa na sinergijski efekt rasta prodaje banke i Pošte. Nakon što je u lipnju pretvaranjem hibridnih depozita kapital povećan za 252 milijuna kuna, u rujnu je povećan još za 550 milijuna kuna čime je dosegnuo 1,7 milijardi kuna. Stopa adekvatnosti kapitala time je podignuta na 16,5 posto, 2,5 postotna boda više od minimuma koji je zahtijevala Hrvatska narodna banka. Osim dokapitalizacija, za koje je uvjet bila reorganizacija poslovanja, HPB je ostvario najbolji poslovni rezultat u povijesti, neto dobit od 107 milijuna kuna u devet mjeseci.

U jedinoj većoj banci koja nikad nije odobravala ‘švicarce’ već je prva krenula s čistim stambenim kunskim kreditima, računaju na nastavak tog trenda i u 2016. Vuić očekuje da će kunskih kredita na tržištu biti više i da će biti još povoljniji. “Trenutno je veliki interes građana povezan i s konverzijom kredita vezanih uz švicarski franak, a koji im je odobren u drugim bankama, odnosno za refinanciranje postojećih kredita”, rekao je Vuić dodavši da se dosad u HPB javilo oko 1500 građana. Koliko će od toga biti realizirano, vidjet će se, budući da su i druge banke snizile kamate u pokušaju da zadrže svoje klijente, kaže.

HPB ima oko 640.000 klijenata, ove godine otvoreno je više od 30.000 novih tekućih računa građana i gotovo 1200 poslovnih računa. Dok tržište stagnira, krediti stanovništvu krajem rujna bili 7,4 posto viši (4,4 milijarde kuna), a tržišni je udio povećan s 3,4 na 3,6 posto. Štednja građana dosegnula je 8,3 milijarde kuna čime je taj rast nadmašio tržišno povećanje od 1,7 posto.