Na adrese gotovo 600 poduzetnika jučer su upućene obavijesti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hamag-Bicroa da su pozitivno ocijenjeni njihovi projekti koje su kandidirali na natječaju za bespovratne potpore iz programa “Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjem u digitalnu i zelenu tranziciju”.

Riječ je o dosad najvrednijem “paketu” financijske pomoći za razvojne projekte mikro, malih i srednjih poduzetnika ukupno vrijednom 1,14 milijarde kuna, za koji je projekte nominiralo njih 842, a ukupna vrijednost njihovih projekata iznosila je 7,5 milijardi kuna.

No, neće svi pozitivno ocijenjeni projekti i dobiti potporu. Iz raspoloživog fonda, prema prvim podacima koji su jučer službeno objavljeni, moći će se pokriti oko 320 najbolje ocijenjenih, a vrijednost im je 3,6 milijardi kuna.

Tko su, pak, poduzetnici s najviše osvojenih bodova na ovom natječaju doznat će najprije oni sami, a oni koji nisu zadovoljni bodovima ili činjenicom da su među 30 posto negativno ocijenjenih imat će priliku za žalbeni postupak.

U roku od narednih 15 dana moći će uložiti žalbe na odluke o njihovim projektima, te će stoga i lista onih koji su dobili potpore biti objavljen tek po okončanju tog procesa, u idućih mjesec, mjesec i pol.

No, oni koji nisu uspjeli u ovogodišnjem natječaju doći do vrijednih iznosa mogu očekivati još bolju priliku u idućoj godini.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđen je novi, daleko izdašniji paket bespovratnih potpora za investicije poduzetnika, gotovo četiri puta veći, a novina je da će biti odvojene potpore za “zelene” i projekte digitalizacije, te uveden program za potporu tzv. kružnom gospodarstvu.

Najdeblji će pritom biti paket izravnih potpora za ulaganja za energetski učinkovito gospodarstvo za koje se predviđa 1,9 milijardi kuna, dok se 960 milijuna kuna predviđa usmjeriti za podršku projektima inovacija i digitalizacije, te 1,1, milijarde u poticanje investicija koje su preduvjet za kružno gospodarstvo, dakle gospodarenju otpadom.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Pored toga, u 2022. i 2023. poduzetnici mogu očekivati i financijske instrumente koji će biti usmjereni u praćenje investicija i jačanje konkurentnosti preko Hamaga i HBOR-a u iznosu od 2,3 milijarde kuna.

Uvjet za sudjelovanje u natječaju za vrijednih 1,14 milijarde kuna, koji je bio otvoren u svibnju, bilo je da poduzetnici posluju isključivo u sektoru prerađivačke industrije, duže od godinu dana, te da nije riječ o velikim tvrtkama.

Prema prvim podacima Hamaga, najviše prijavljenih projekata bilo je u djelatnosti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, zatim proizvodnje strojeva, te prehrambenih proizvoda, potom proizvodnji tekstila i odjeće, te proizvoda od gume, plastike i stakla, tiskanja. Većina poduzetnika koji su aplicirali za ovu potporu stabilno posluju na tri i više godina.

Pobjednici po regijama

Od 320 projekata koji su osvojili najviše bodova i mogu očekivati potpore, najveći dio, ukupno 176 projekata odnosi se na male poduzetnike, dok su srednje veliki poduzetnici nositelji 85 projekata, a mikropoduzetnici 59 projekata.

Gledano po županijama, najviše projekata je s područja Grada Zagreba (57), Zagrebačke županije (38), Krapinsko-zagorske (32), Međimurske (25), te Splitsko-dalmatinske (22), a najmanje, samo jedan, i to projekt mikropoduzetnika, među odabranima ima Dubrovačko-neretvanska županija. Po tri projekta imaju Ličko-senjska i Virovitičko-podravska županija.

Za ministra gospodarstva Tomislava Ćorića posebno je važan odaziv i rezultat poduzetnika s područja potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije, iz koje je među 320 projekta njih 12 kojima će, prema njegovim riječima, u tu županiju otići 37 milijuna kuna.

Za Vjerana Vrbanca, predsjednika Uprave Hamaga, izniman odaziv poduzetnika i visoka pozitivna ocjena njihovih projekata (70,9%) najbolji je dokaz da je projekt bio pogođen i da hrvatski poduzetnici “vole” ovakvu vrstu potpora.

I rezultat je značajan, jer, kako je naglasio, 1 kuna bespovratnih sredstava ovakvih vrsta poziva veže na investicijski ciklus dodatne 3 kune na početnu vrijednost. Ministar Ćorić dodaje kako će efekt ovih bespovratnih potpora ojačati rast BDP-a za 1 postotni poen u idućih godinu, godinu i pol njihove realizacije.

Pojačan tempo

Ministarstvo gospodarstva i Hamag iznenadili su, inače, brzom obradom i ocjenom projekata, jer je najavljeno da će se rezultati objaviti početkom studenoga. Činjenica da se radilo pojačanim tempom vezana je uz dinamiku koju diktira dodjela sredstava po važećoj karti regionalnih potpora, koja se temelji na podjeli na dvije NUTS 2 regije, a na snazi je do kraja ove godine.

Budući da je od iduće godine na snazi nova karta regionalnih potpora, sve odluke o dodjeli sredstava iz ovog programa, da bi potpore mogle biti konzumirane, trebaju biti “riješene” do kraja 2021.

A iduće godine, s novom kartom regionalnih potpora, te uz osjetne veće vrijednosti ukupnih programa za praćenje poduzetničkih projekata, slijedi i veća pokrivenost samih investicija, koja će za neka od područja značiti i izravnu potporu do 70 posto ukupnog iznosa.

U ovogodišnjem programu “Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju” potpore koje su po projektu bile u rasponu od 500 tisuća do 7,5 milijuna kuna pokrivano je do 35 posto vrijednosti u slučaju projekata srednjih, odnosno do 45 posto iznosa ulaganja malih i mikropoduzetnika.

“Prije godinu dana, kada sam preuzeo dužnost ministra gospodarstva, naglasio sam da će nam, uz sve probleme i izazove s kojima se suočavamo, u fokusu biti i oni najbolji, odlikaši, koji imaju potencijal povećati izvoznu komponentu i utjecati na stanje u vanjskotrgovinskoj bilanci države”, kazao je Ćorić, poručivši kako ovaj projekt to pokazuje i kako je to smjer od kojeg neće odustati i u narednom razdoblju.