Povjerenstvo za fiskalnu politiku je, razmatrajući prijedlog rebalansa proračuna, upozorilo na nužnost držanja pod kontrolom rasta rashoda, pri čemu treba ograničiti rast udjela javnih rashoda u BDP-u, a ponovo je i ukazalo na potrebu provođenja strukturnih reformi. Primjedbe dolaze uoči izborne godine u kojoj nas čekaju čak tri izbora, parlamentarni, europski i predsjednički. Naime, u Vladinom prijedlogu rebalansa ukupni prihodi povećavaju se za 1,1 milijardu eura, na 27,7 milijardi eura, dok rashodi rastu za 1,2 milijarde eura, na 29,3 milijarde eura.

Pad javnog duga

Hrvatske javne financije, istaknulo je Povjerenstvo, nalaze se u ekspanzivnoj fazi u kojoj se povećava strukturni (i nominalni) manjak. Istovremeno, zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu te visokoj inflaciji, ostvareno je snažno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, čime se poboljšava stanje javnih financija. “Međutim, unatoč znatnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, veličina opće države mjerena udjelom u BDP-u značajno raste, te upozoravamo da je nužno rast rashoda držati pod kontrolom”, poručili su.

Iznova su ukazali i na potrebu provođenja strukturnih reformi, s obzirom na realna ograničenja hrvatskog gospodarstva i njegove strukturne slabosti, kao i na što je moguće jače usmjeravanje pomoći EU-a u razvojne aktivnosti. “Iako je Hrvatska trenutno još u povoljnoj fazi gospodarskog ciklusa, situacija se vrlo brzo može u potpunosti preokrenuti, što bi značilo da će u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti javne financije biti izložene i većim rizicima”; upozorilo je Povjerenstvo. Kada je riječ o velikom rastu udjela države u BDP-u, iz Povjerenstva ističu da se on vraća na razine bilježene tijekom prethodnih recesija, te koji izlaže javne financije većim rizicima u slučaju značajnijeg usporavanja gospodarske aktivnosti. Pritom, utjecaj inflacije na proračun se prvo osjetio na strani prihoda, a tek naknadno na strani rashoda, pa postoji značajni rizik da, zbog usklađivanja s rastom cijena, rast rashoda u idućem razdoblju premaši rast prihoda rezultirajući u rastućem proračunskom manjku.

U tom smislu, pozivamo Vladu da prilikom prijedloga državnog proračuna ograniči rast udjela javnih rashoda u BDP-u kao jedne od važne odrednice fiskalne održivosti”, apeliralo je povjerenstvo na Vladu i resornog ministra Marka Primorca. On se ogleda i u petom paketu mjera Vlade, porastu mirovina, kao i plaća zaposlenih u državnim i javnim službama. Tu je i rast rashoda za brojne druge programe poput nastavka obnove od potresa, pomoći poljoprivrednicima i svinjogojcima zbog afričke svinjske kuge, sredstava za obroke učenicima u osnovnim školama, demografske mjere vezane uz rodiljni dopust te ulaganja u energetsku diversifikaciju, napominju iz Povjerenstva.

Manjak proračuna

U skladu s ukupnim prihodima i rashodima državnog proračuna planiranim rebalansom očekuje se kako će prema nacionalnoj metodologiji državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 159 milijuna eura u odnosu na izvorni plan iz studenog 2022. Pri tome, izvanproračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju višak od 0,2 posto BDP-a te se prema nacionalnoj metodologiji predviđa manjak općeg proračuna od 1,4 milijarde eura ili 1,8 posto BDP-a.

Time se saldo proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji u 2023. godini pogoršava za velika dva postotna boda BDP-a, upozorilo je povjerenstvo.