Na snagu će uskoro stupiti nova Vladina uredba koja regulira uvjete, način i postupak raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u predstečaju i stečaju.

Prijedlog propisa na dnevnom je redu današnje sjednice u Banskim dvorima, a zamijenit će dosadašnju uredbu čije je područje bilo isključivo raspolaganje poreznim tražbinama u predstečaju. Najveća novost, čini se, upravo je širenje primjene i na stečajeve, što pored pravila o suglasnosti na predloženi plan restrukturiranja u predstečaju uključuje i suglasnost države na stečajni plan, te odgovarajuću primjenu propisa koji uređuju područje državnih potpora. Potreba za ovom regulicijom otvorila se novim insolvencijskim zakonodavstvom.

Od 1. rujna 2015. novi Stečajni zakon regulira i predstečajni i stečajni postupak, provode ih trgovački sudovi, dok Ministarstvo financija pred sudom zastupa državno odvjetništvo. Za pravila o raspologanju s ovim tražbinama kao kriterij preuzet je dosadašnji iznos obveza predstečajnog dužnika. U slučaju kad visina ukupne obveze dužnika ne prelazi 10 milijuna kuna o pravima će odlučivati čelnik poreznog tijela, i to na prijedlog njegova Savjetodavnog vijeća.

Na temelju toga državnom se odvjetništvu izdaje suglasnost kako na predloženi plan restrukturiranja, tako i na stečajni plan, ili se, pak, ona uskraćuje. U slučaju kad je nad dužnikom otvoren predstečaj ili stečaj u kojem vrijednost predmeta, odnosno visina ukupne obveze prelazi 10 milijuna kuna, Savjetodavno vijeće Ministarstva financija donijet će pisani prijedlog o predloženom planu restrukturiranja i stečajnom planu dužnika, a o pravima iz porezno-dužničkog odnosa odlučuje ministar financija.