Kanadski ministar za međunarodnu trgovinu Ed Fast pozvao je kanadske tvrtke da ulažu u Hrvatsku.
Kanadski ministar za međunarodnu trgovinu Ed Fast pozvao je kanadske tvrtke da ulažu u Hrvatsku, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u priopćenju o konferenciji o potencijalima bilateralne gospodarske suradnje Kanade i Hrvatske koja je jučer održana u Torontu.
Konferencija je jedno od niza događanja održanih tijekom boravka hrvatskog gospodarskog izaslanstva u Kanadi, a u posjetu toj zemlji su i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Kanadski ministar za međunarodnu trgovinu Ed Fast pozvao je kanadske tvrtke da ulažu u Hrvatsku, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u priopćenju o konferenciji o potencijalima bilateralne gospodarske suradnje Kanade i Hrvatske koja je jučer održana u Torontu.
Konferencija je jedno od niza događanja održanih tijekom boravka hrvatskog gospodarskog izaslanstva u Kanadi, a u posjetu toj zemlji su i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Gospodarsko izaslanstvo u kojem su predstavnici 30 hrvatskih tvrtki u Kanadi boravi od 23. do 27. travnja, tijekom tog posjeta održan je i investicijski forum, a jučer i konferencija o potencijalima bilateralne gospodarske suradnje Kanade i Hrvatske koju je otvorio kanadski ministar za međunarodnu trgovinu.
Kanada je pred skorim potpisivanjem ugovora o slobodnoj trgovini s EU, a to će biti najopsežniji ugovor te vrste na svijetu, naglasio je Fast koji upravo u tome vidi priliku za snažniji ulazak kanadskih investitora u EU i Hrvatsku.
Mnogo je simbolike u tomu što Hrvatska ulazi u EU upravo na kanadski Nacionalni dan 1. srpnja, Fastove su riječi koje se prenose u priopćenju.
Također se prenosi i izjava hrvatskog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka kako je nazočnost dvaju hrvatskih ministara snažna potpora gospodarstvenicima iz Hrvatske, ali i iz Kanade te kako je sada na njima da dogovore konkretne poslove, za što postoji očiti potencijal.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici 50-ak kanadskih tvrtki s kojima su hrvatski poduzetnici razgovarali o mogućnostima uspostave konkretne poslovne suradnje, a održana su i tri interaktivna i zanimljiva raspravna panela – o turizmu, ICT-u i industriji, s prikazom situacije u Hrvatskoj u tim sektorima i mogućnostima i potencijalima suradnje.
Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u Kanadi boravi u organizaciji Kanadsko-hrvatske poslovne mreže (CCBN), Kanadsko-hrvatske gospodarske komore (CCCC) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Iz HGK su ranije izvijestili i o u srijedu održanom investicijskom forumu na kojem su predstavljeni ulagački projekti zajedničkog naziva "Hrvatska: nova ulazna točka za europsko tržište".
Forum je okupio više od 50 sudionika i potencijalnih institucionalnih i privatnih investitora, koji su posebno zanimanje pokazali za projekt javno-privatnog partnerstva Trga pravde u Zagrebu, za projekt monetizacije hrvatskih autocesta te projekt revitalizacije turističkog kompleksa Kupari.
Robna razmjena između Hrvatske i Kanade je prilično uravnotežena iako skromna te je prošle godine, u kojoj je zabilježen izuzetno visok rast, iznosila oko 110 milijuna eura. Hrvatska je prošle godine u Kanadu izvezla roba u vrijednosti 54,4 milijuna eura, što je 371 posto više nego nego 2011. godine, dok je istodobno uvoz iz Kanade porastao za 130,4 posto, na 55,1 milijun eura.
Hrvatska je prošle godine zabilježila i znatan porast turističkih dolazaka i noćenja gostiju iz Kanade, došlo ih je nešto više od 55 tisuća, ili 12,7 posto više nego 2011., a ostvarili su gotovo 150 tisuća noćenja, što je porast za 11,6 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Dakle, ja sam investitor i ima 30 milijardi eura za ulaganje. Kakao to ide? Sagradim elektranu na ugljen te potrošim dobar dio investicije na opremanje elektrane uvoznim komponentama. Sad da vidimo, 33% investicije je završilo u Hrvatskoj (10 milijardi eura). Idemo u ekspolataciju. Svake godine uvezem ugljenja za milijardu eura i napravim struju koju prodam za 15 milijardi kuna. Dakle, HNB mora naći devize za uvoz ugljena, a profit u iznosu od milijardu eura se opet mora naći u HNB-u jer ja želim iznositi taj profit u devizama. Očigledno je da će ovih 10 milijardi eura u roku 5 godina biti potrošeno na uvoz ugljena i moj profit. Nakon toga ja moram još 25 godina raditi isti biznis samo da povratim ulog. Pri tome će država morati da stvori dodatnih 50 milijardi eura. Ma sve pet. Ako u međuvremenu Hrvatska nađe novog investitora koji će opet uložiti silne pare da iz tih deviza ide profit meni. I tako svake godine to treba uvećavati. Jel to ta fora sa investicijama, ili sam nešto propustio?
Uključite se u raspravu