Sve više država u svijetu, uključujući 11 europskih, pa tako i Hrvatsku, koristi metodu ozračivanja hrane radijacijom kako bi se u njoj uništilo patogene organizme, ali i smanjio gubitak hrane zbog prijevremenog zrenja, klijanja i proklijavanja, odnosno radi uklanjanja iz hrane organizama opasnih za biljke ili biljne proizvode, primjerice insekata. Najviše se ozračuju suhi začini, sjemenke i žitarice, ali i meso peradi, žablji kraci, sušeno voće i povrće ili pak zamrznute kozice. Velik zagovornik ozračivanja hrane je SAD, gdje se masovno ozračuje meso namijenjeno pripremi hamburgera, ali i azijske države – najveći izvoznici začinskog bilja i suhih začina.

Kako stoji u izvješću Europske komisije o hrani i sastojcima hrane podvrgnutima ionizirajućem zračenju u 2015. godini, Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja i sama ozračuje hranu, no ne provodi apsolutno nikakvu kontrolu takve hrane na tržištu. I sami smo prošle godine, stoji u izvješću, u zasad jednom objektu koji smije ozračivati hranu, ozračili 12 tona začina, no ništa od toga, kao ni ono što nam stiže iz uvoza, na policama trgovina nije bilo pod nadzorom. Hrvatska, naime, nema laboratorija u kojem bi se takvi proizvodi s polica kontrolirali te vidjelo, između ostalog, je li hrana ozračena u dozvoljenim količinama ili, na primjer, ima li na policama hrane koja je nepropisno ozračena i u objektima koji za ozračivanje nemaju dozvolu.

Kako piše Novi list, ozračivanje hrane u Europi je dopušteno od 1999. godine i zasad ga koristi deset država članica uključujući Hrvatsku te Norveška. Slovenija, Austrija, Finska, Portugal, Grčka, Italija, Bugarska ili Velika Britanija države su koje hranu ne ozračuju, ali zato provode kontrolu takve hrane na svojim trgovačkim policama. Prošle je godine u Europi ozračeno 5.690 tona hrane, što je bilo gotovo deset posto više nego u 2014. Više od polovice ozračivanih proizvoda bili su žablji kraci, svi tretirani u Belgiji, u kojoj se i inače obavlja čak 70 posto svog ozračivanja hrane u EU-u.