Obustave isporuke roba kojom su predstavnici velikih dobavljača Agrokora u ponedjeljak priprijetili (za idući ponedjeljak) ipak neće biti.

To je, među ostalim, dogovoreno na sastanku tih domaćim kompanija i izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka u srijedu. Uz to, oni tvrde da imaju najave da će banke prolongirati rok za naplatu regresnih mjenica. Oko problema  tih mjenica vrti se dobar dio razgovora i pregovora u proteklih nekoliko tjedana, a kako su eksponenti dobavljača najglasniji akteri priče o Agrokoru, taj je problem uvelike zakrilio barem podjednako važno i žurno pitanje pregovora s financijskim institucijama o novom keditu za likvidnost. Problem regresnih mjenica i s njima povezani zahtjevi s početka tjedna bili su tema i nešto kasnije upriličenog drugog jučerašnjeg sastanka izaslanstva dobavljača i potpredsjednice Vlade Martine Dalić.

Generalni zaključak sastanka s Ramljakom bio je da "moraju nastaviti zajednički u oživljavanju odnosno oporavku sustava Agrokora, jer je to zajednički gospodarski interes", rekla je mnogo pomirljivije nego u ponedjeljak prokuristica Kraša Marica Vidaković, koja se prometnula u glasnogovornicu dobavljača, skupine koja prema van i dalje nastupa dosta homogeno iako su pozicije kompanija koje okuplja šarolike, a neslužbeno se čuje da unutar tog društva ima dosta prigušenog negodovanja.

 Ipak, svi se slažu da u najkraćem mogućem roku treba dogovoriti novo zaduženje koncerna, a dobavljači tome ne propuštaju dodati "kako bi se podmirio dio starih obveza prema njima po svim osnovama dospjelih do dana otvaranja postupka izvanredne uprave". U kriznim situacijama vrijeme i povjerenje su od ključne važnosti jer o njima ovisi koliko će se supstance očuvati. Promet Konzuma kao epicentra novčanih tijekova koncerna još uvijek nije baš jako ohrabrujuć. Prema neslužbenim izvorima bliskim toj Agrokorovoj kompaniji, i u svibnju se, kao i u travnju, u usporedbi s istim mjesecom prošle godine bilježi pad veći od 20 posto.  

Na pragu glavne turističke sezone nova doza likvidnosti nasušno je potrebna, a tu se počelo govoriti i o angažiranju HBOR-a. Iako zasad iz "tornja" nema novih informacija o tome kako napreduju razgovori s potencijalnim kreditorima, u vezi s financiranjem govori se da se usporedno s tim razgovorima razrađuju i mogućnosti aranžmana s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) koji se uklapaju u specifična pravila igre za državnu razvojnu banku. S jedne strane, HBOR se u tim kreditnim križaljkama navodno razmatra u slučaju da se s bankama i drugim kreditorima ne uspije uz prihvatljive uvjete dogovoriti cijeli iznos potrebne dodatne likvidnosti.

Razmjere potreba za obrtnim sredstvima trenutačno najviše determiniraju plaćanja postojećih obveza (kao preduvjet učvršćivanja povjerenja) i pojačana proizvodnja i opskrba robom uoči sezonskog (turističkog) rasta potrošnje, a procjene su da bi se skorim osiguranjem 200-250 milijuna eura osigurala i kakva-takva stabilnost novčanih tokova u ovoj godini. Financijaši će reći kako to podrazumijeva i paralelnu provedbu restrukturiranja odnosno racionalizacije u ključnim dijelovima koncerna, poput ekonomskog preispitivanja Konzumove mreže, cijene najmova i slično. Istodobno, s HBOR-om se navodno kalkulira i u premoštavanju problema regresnih mjenica. Osnovna ideja je da se kod njega za dobavljače osigura povoljan kredit, a neslužbeni izvori iz bankarskih krugova tvrde da najprije treba sagledati pravne aspekte provedivosti takve ideje.

U međuvremenu će se idućih dana "točku po točku" rješavati zahtjevi dobavljača, najavili su sudionici jučerašnjeg sastanka.  Podsjetimo, koordinacija proizvođača i dobavljača Agrokora u ponedjeljak je na papir stavila i izvanrednoj upravi isporučila zahtjeve vezane uz tretman mjenica Agrokora, kao i novog plasmana njihove robe koncernu. Od financijskih institucija tražili su prolongiranje datuma važenja promemorije do dana prijave tražbina (9. odnosno 20. lipnja), a od saborskog odbora za zakonodavstvo očitovanje odnosno nedvosmisleno tumačenje odredbi lex Agrokora oko toga jesu li njihove isporuke robe u istom rangu kao i nova financijska zaduženja. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost